Pregled bibliografske jedinice broj: 1139695
Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju / Ivan Krastev i Stephen Holmes
Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju / Ivan Krastev i Stephen Holmes // Revija za socijalnu politiku, 28 (2021), 2; 289-291 doi:10.3935/rsp.v28i2.1810 (nije recenziran, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 1139695 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za
demokraciju / Ivan Krastev i Stephen Holmes
Autori
Bejaković, Predrag
Izvornik
Revija za socijalnu politiku (1330-2965) 28
(2021), 2;
289-291
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
Političke krize ; protuliberalni pokreti ; populizam ; prividna demokracija
(Political crises ; anti-liberal movements ; populism ; apparent democracy)
Sažetak
Razmjerno je veliki broj knjiga o političkim krizama i nastojanjima da se ugroze demokratska dostignuća, ali je ipak mali broj autora koji to čine krajnje argumentirano, jasno i precizno kao što to rade Ivan Krastev i Stephen Holmes u svojoj novoj knjizi „Kraj doba oponašanja. Zašto Zapad gubi bitku za demokraciju“. Kada je krajem 1980-ih srušen Berlinski zid, činilo se kako pred svijetom u cjelini, a posebice bivšim socijalističkim zemljama, više nema zapreka u prihvaćanju i jačanju liberalnih vrijednosti, vladavini prava te stalnom gospodarskom i društvenom razvoju. Danas smo, nažalost svjedoci kako se te vrijednosti napadaju, kako se ne poštuje vladavina prava, kako svijet (ne samo zbog Covid-19) nije postao ništa bolje i sigurnije mjesto nego što je to bio u vrijeme hladnog rata i neposredno iza njega. Sve su snažnija nastojanja iliberalizma, odnosno, manje ili više naglašenog antiliberalizma, a nositelji takvih pokušaja čak niti ne skrivaju svoja autokratska nastojanja i želju za totalitarnom vlašću. Knjiga se sastoji od tri glavna poglavlja, pri čemu autori razmatraju posebno razloge napuštanja liberalnih vrijednosti u Srednjoj i Istočnoj Europi. Željeli su shvatiti zašto su zemlje snažne liberalne demokracije nakon 1989. godine, poput Poljske i Mađarske, bile te koje su najviše preuzele antiliberalne i antidemokratske stavove, odnosno, izabrale populističke i ksenofobne autoritarne vlade. Nekritička primjena zapadnjačkih iskustava gospodarskog i društvenog razvoja u bivšim socijalističkim zemljama, dovela je do ukidanja državnog vlasništva i privatizacije kojom su se najviše okoristili stari nositelji vlasti, a građani imaju osjećaj kako su lišeni nacionalnog bogatstva što su ga naraštajima zajedno stvarali.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
