Naslov
Jezik Sbornika zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu od 1881. do 1884. i kulturno-političke prilike nakon austro-ugarske okupacije (1878.)
(The language of the Collection of the Laws and Regulations for Bosnia and Herzegovina from 1881 to 1884 as relating to the cultural and political situation following the Austro-Hungarian occupation (1878))

Autori
Baković, Matijas

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zagreb

Datum
13.06

Godina
2019

Stranica
341

Mentor
Izv. prof. dr. sc. Mario Grčević

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina, Sbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu, Bosansko-hercegovačke novine, hrvatski jezik, zemaljski jezik, Austro-Ugarska
(Bosnia and Herzegovina, The Collection of the Laws and Regulations for Bosnia and Herzegovina, Bosansko-hercegovačke novine, Croatian language, zemaljski jezik, Austro-Hungary)

Sažetak
Nakon što je Austro-Ugarska 1878. godine zauzela Bosnu i Hercegovinu, započela je odmah s njezinim uključivanjem u svoj političko- pravni sustav. Kako bi se BiH što brže i jednostavnije prilagodila novim okolnostima, bilo je potrebno reformirati školstvo, pokrenuti vlastite novine i objaviti, kako postojeće, tako i nove zakone na „narodnom“ jeziku, koji su predstavljali temelj za rad nove bosansko-hercegovačke uprave. Objava zakona ostvarena je izdavanjem službenoga glasnika pod naslovom Sbornik zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu, koji je izlazio ne samo na njemačkom, nego i na „zemaljskom“ jeziku. To je bila praksa u svim pokrajinama i zemljama Austro-Ugarske Monarhije od 1850. godine. Reforma izdavaštva i novinstva pokrenuta je izdavanjem Bosansko- hercegovačkih novina, koje su od 1881. izlazile pod imenom Sarajevski list. Disertacija pokazuje da je hrvatski književni jezik u početnim godinama austrougarske okupacije imao važniju ulogu nego što su to dosadašnja istraživanja pokazivala i da njegov utjecaj nije nestao s odlaskom generala Filipovića kao što su tvrdili neki prijašnji proučavatelji bosansko-hercegovačke povijesti. Uvodni dio disertacije posvećen je povijesnomu pregledu društveno-političkih i kulturnih prilika u Bosni i Hercegovini neposredno prije austro- ugarske okupacije 1878. godine i nakon nje. Za razumijevanje teme važno je shvatiti tadašnje različite hrvatsko-srpske poglede i njihova preplitanja oko mjesta, uloge i budućnosti Bosne i Hercegovine. Situaciju su otežavali također različiti austrijsko-mađarski pogledi o ustroju te nove pokrajine. Zatim je prikazana austro-ugarska kulturna politika u početnim godinama okupacije u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na pokretanje Bosansko-hercegovačkih novina, koje su u početnoj fazi služile kao službeno glasilo nove vlasti. U središnjem dijelu disertacije raščlanjuje se jezik početnih godišta Sbornika zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 1881. do 1884. godine. U obzir su uzeti i dostupni primjerci njegova prethodnika, Bosansko-hercegovačkih novina. Sve do druge polovice 1883. godine u BiH je u službenim vladinim glasilima pisanima latinicom zadržan i korišten jezik i pravopis kakav je uveden 1878. godine za vrijeme kratke vladavine generala Filipovića. Proučavanje će se stoga vremenski ograničiti na izdanja Sbornika od 1881., kada je započelo njegovo paralelno izdavanje na njemačkom i na „zemaljskom“ jeziku, pa do 1884. godine, kada je došlo do pravopisnih i jezičnih promjena u samom Sborniku. Istražen je jezik Sbornika na pravopisnoj, gramatičkoj i leksičkoj razini. U završnim su poglavljima donesena zaključna razmatranja, prilozi, izvori i citirana literatura.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Kroatologija

POVEZANOST RADA