Naslov
Što još one žele? Razvoj nove skale za mjerenje suvremenih oblika seksizma
(What else do they want? Development of a new scale for measuring contemporary forms of sexism)

Autori
Šimac, Bruno ; Klasnić, Ksenija

Izvornik
Socijalna ekologija (1330-0113) 30 (2021), 2; 255-297

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
diskriminacija žena ; rodna neravnopravnost ; Skala suvremenog seksizma (SSS) ; suvremeni seksizam ; tradicionalni seksizam ; stavovi prema...

Sažetak
Predrasude prema ženama, u obliku seksizma, tradicionalno su bile okarakterizirane zagovaranjem strogih rodnih uloga. No, uslijed kulturnih i političkih promjena posljednjih desetljeća, otvorena diskriminacija prema ženama postaje društveno neprihvatljiva, a seksizam preuzima nove, suvremene oblike koji često prolaze nezapaženo, tajno i skriveno. Cilj je ovoga rada konstruirati i evaluirati novu Skalu suvremenog seksizma koja će objediniti nekoliko do sad konceptualno razdvojenih oblika suvremenog seksizma, kao i neke sadržaje koji do sad nisu bili uključeni u postojeće skale suvremenih oblika seksizma. Oslanjajući se na tri tipa konceptualno-operacionalnih razrada suvremenog seksizma – moderni seksizam Swim i suradnica (1995), neoseksizam Tougas i suradnika (1995) te ambivalentni seksizam Glicka i Fiske (1996), konceptualno i operacionalno su razrađeni suvremeni seksistički stavovi u četiri temeljne sadržajne domene: 1. nijekanje postojanja daljnje diskriminacije žena ; 2. antagonizam spram zahtjeva žena ; 3. ogorčenje zbog posebnih pogodnosti koje žene dobivaju samo zbog toga što su žene ; te 4. zamjeranje ženama zbog „preosjetljivosti“ na seksizam i seksualno uznemiravanje. Istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 402 studentice i studenta različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Konačnu inačicu Skale suvremenog seksizma (SSS) čini 27 čestica, a skala predstavlja jednodimenzionalan mjerni konstrukt. Na temelju provedenih analiza autori zaključuju da je SSS instrument visoke pouzdanosti te zadovoljavajuće sadržajne, kriterijske i konstruktne valjanosti i sugeriraju neke daljnje smjernice za njegovo korištenje u anketnim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA