Naslov
Razmisli - informiraj - recikliraj
(Think - inform - recycle)

Autori
Habuda-Stanić, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Dani strukovnih nastavnika - Zbornik sažetaka / Anđelić, Vesna ; Zeko, Dubravka - Zagreb : Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), 2021, 31-32

Skup
5. Dani strukovnih nastavnika

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska; online, 15.06.2021. - 18.06.2021

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
otpad ; gospodarenje otpadom ; recikliranje
(waste ; waste management ; recycling)

Sažetak
Otpad je jedan od najvećih problema ljudske civilizacije u 21. stoljeću koji onečišćuje vodne resurse i tlo, dok nepravilnim i nekontroliranim odlaganjem otpada u okolišu, uslijed niza fizikalno-kemijskih i mikrobioloških procesa razlaganjem otpada nastaju štetni plinovi, poput ugljikovog dioksida i metana, koji onečišćuju i zrak te pridonose klimatskim promjenama. Procjene ukazuju da u svijetu godišnje nastaje oko 2 milijarde tona komunalnog čvrstog otpada od kojeg se svega oko tridesetak posto zbrinjava na ekološki prihvatljiv način ili se reciklira. Stoga danas većina znanstvenika i stručnjaka svih znanstvenih disciplina usmjerava svoja znanja i ideje k rješavanju ovog gorećeg globalnog ekološkog problema iznalaženjem novih i poboljšanjem postojećih tehnologija recikliranja, ali i unaprjeđenjem sustava gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom podrazumijeva primjenu niza aktivnosti, mjera i zakonskih propisa kojima se sprječava nastanak otpada, smanjuje količina odloženog otpada u okolišu te organizira sustav razvrstavanja, prikupljanja, prijevoza, zbrinjavanja i oporaba prikupljenog otpada. Uz navedeno gospodarenje otpadnom podrazumijeva i nadzor te saniranje postojećih odlagališta otpada. Sve navedene mjere i aktivnosti gospodarenja otpadom provode se u cilju smanjenja negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš i ljudsko zdravlje, smanjenja onečišćenja voda, tla i zraka, smanjenja pojave neugodnih mirisa u okolišu, smanjenja buke, zaštite životinjskog i biljnog svijeta, očuvanja kulturnopovijesnih i prirodnih vrijednosti te zaštita od mogućih eksplozija ili požara koje može uzrokovati nepropisno odložen otpad. Mjere i aktivnosti gospodarenja otpadom provode se kroz pet osnovnih faza kako slijedi: sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, primjena postupaka oporabe i zbrinjavanje. Recikliranje otpada jedan je od važnih dijelova sustava gospodarenja otpadom koji podrazumijeva izdvajanje pojedinih tvari iz otpada, preradu te njihovu ponovnu uporabu bez ili uz dodatno procesiranje kako bi se postigla nova namjena istih ili se njihovom transformacijom proizvela energija pri čemu učinkovito recikliranje podrazumijeva i ostvarivanje primarnog postulata globalnog održivog razvoja i gospodarenja otpadom. Danas je poznato da učinkovito recikliranje otpada započinje u samom procesu nastanka proizvoda, dok su dominantni globalni izvori otpada građevinarstvo, industrija, poljoprivreda i kućanstva. Učinkovito recikliranje otpada podrazumijeva dobru organiziranost sustava za prikupljanja otpada te primjenu tehnologija koje će na učinkovit, ekološki i ekonomski isplativ način iz otpada izdvojiti vrijedne sastojke te ih dalje preraditi i/ili od njih izraditi nove proizvode ili energiju. Recikliranjem je moguće uštediti značajne količine energije, smanjiti emisiju štetnih plinova u atmosferu, smanjiti ukupnu količinu otpada u okolišu, smanjiti onečišćenje voda te proizvoditi jeftinije i ekološki prihvatljivije proizvode. Jedan od najvažnijih koraka u recikliranju otpada je i edukacija pri čemu sudionicima procesa stvaranja i zbrinjavanja otpada treba pružiti informacije o vrstama otpada koje uporabom predmeta nastaju te koje vrste otpada se prikupljaju i recikliraju. Također je važno sudionike procesa stvaranja otpada informirati i uputiti na koji način odvojiti vrijedne sastojke otpada kao što su papir, staklo, plastika, metalni otpad, elektronički otpad, gume i slični vrijedni materijali. Uz navedene sastojke otpada, važno je izdvojiti i zasebno prikupiti vrijedni biootpad, odnosno organski otpad koji svakodnevno nastaje u kućanstvima prilikom pripreme hrane te isti kompostirati i na taj način ostatke povrća, voća i druge biološki razgradiv otpad, aerobnom razgradnjom pretvoriti u organsko gnojivo. Recikliranje otpada, uz sve navedene organizirane sustave i procese, može provoditi i svatko od nas, u svom domu, u školi ili na radnom mjestu što ne zahtjeva puno truda i vremena, a daje na globalnoj razini značajne rezultate u očuvanju okoliša. Već pravovaljano razvrstavanje otpada u kućanstvu čini značajnu kariku organiziranog sustava recikliranja svake države, a recikliranju i smanjenju ukupne količine otpada i onečišćenja okoliša možemo doprinijeti i primjerice prikupljanjem i zbrinjavanjem rabljenog jestivog ulja, poklanjanjem predmeta i odjeće koju više ne koristimo, a koje će netko uz dodatne popravke ili prepravke ponovno kositriti, organiziranim prikupljanjem jednokratnog pribora za jelo u javnim prostorijama za konzumaciju jela i pića, nošenjem na radno mjesto ili u školu kod kuće pripravljene hrane, kave i napitaka umjesto kupovanja istih pojedinačno pakiranih iz automata, kupovanjem voća i povrća te drugih prehrambenih proizvoda kod lokalnih proizvođača čime se izbjegava lanac skladištenja, distribucije i prodaje prehrambenih proizvoda i slično.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA