Pregled bibliografske jedinice broj: 1138432
Monaldijeva klasifikacija glazbe u osmom poglavlju djela Irena, iliti o ljepoti (1599)
Monaldijeva klasifikacija glazbe u osmom poglavlju djela Irena, iliti o ljepoti (1599) // "27. Dani Frane Petrića: Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu“, 26.-29. rujna 2018. / Knorr, Lidija ; Selak, Marija ; Ćurko, Bruno ; Matijević, Mira (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2018. str. 149-150 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1138432 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Monaldijeva klasifikacija glazbe u osmom poglavlju
djela Irena, iliti o ljepoti (1599)
(Monaldi's Classification of Music in the Eighth
Chapter of Irene, overo della Bellezza (1599))
Autori
Jurić Janjik, Monika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
"27. Dani Frane Petrića: Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu“, 26.-29. rujna 2018.
/ Knorr, Lidija ; Selak, Marija ; Ćurko, Bruno ; Matijević, Mira - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2018, 149-150
Skup
27. dani Frane Petrića: Ljudska priroda - glavna tema; Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu - stalna tema
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 23.09.2018. - 29.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Monaldi ; glazba ; estetika
(Monaldi ; music ; aesthetics)
Sažetak
Djelo Irena, iliti o ljepoti (Irene, overo della bellezza, Venecija, 1599.), dubrovačkog renesansnog filozofa i pjesnika Mihe Monaldija (1540.–1592.) smatra se prvom estetičkom raspravom u Hrvatskoj. U njemu je Monaldi glazbenoj problematici posvetio čitavo poglavlje u kojem iznosi svojevrsnu opću teoriju glazbene umjetnosti. Monaldijeva rasprava o ljepoti svoje ishodište nalazi prije svega u Platonovoj i Aristotelovoj filozofijskoj misli. S obzirom na to da je Monaldi kao mislilac bio uglavnom spekulativno orijentiran, njegove ideje o glazbi nastaju prvenstveno pod Platonovim i tek djelomično pod Aristotelovim utjecajem. Naime, Monaldi se u većem dijelu poglavlja posvećenog glazbi ne osvrće na promjene koje su se zbivale na području glazbe u drugoj polovici 16. stoljeća te na prijelazu u 17. stoljeće, zbog čega se njegove ideje o glazbi i umjetnosti mogu protumačiti gotovo kao čisti teorijski model, bez naznaka njegova funkcioniranja u praksi. Monaldijeva je platonistička orijentacija vidljiva i iz same forme djela, koje je pisano u dijaloškom obliku po uzoru na slične Platonove dijaloge. U nekim se, iako malobrojnijim, aspektima svoje rasprave o glazbi Monaldi ipak priklonio Aristotelu, osobito kad je riječ o funkcijama, odnosno koristi glazbe. U poglavlju koje je posvetio glazbi (»Dialogo ottavo«, fol. 135–153) Monaldi prilično detaljno govori o nekoliko aspekata glazbe, a to su: podjela glazbe na različite vrste, intervali, značenje glazbe, funkcija glazbe, modusi, glazbala, odnos između glazbe i politike, odnos između glazbe i drugih »predmeta sluha« te kriteriji za postizanje »ispravne glazbe«. Radi se, dakle, o prilično velikom broju tema vezanih uz glazbenu problematiku zbog čega se ovo Monaldijevo djelo smatra najznačajnijim doprinosom refleksiji o glazbi na hrvatskom području u renesansnom razdoblju. U ovom će se izlaganju predstaviti Monaldijevo poimanje glazbe na primjeru njegove klasifikacije glazbe na različite vrste.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Znanost o umjetnosti
