Naslov
Glazba i metafizika: neoplatonističke ideje o glazbi u djelu Dialogo della bellezza Nikole Vitova Gučetića (1549.-1610.)
(Music and Metaphysics: Neo-Platonic Ideas on Music in Dialogo della bellezza by Nikola Vitov Gučetić (1549.-1610.))

Autori
Jurić, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni interdisciplinarni simpozij „21. Dani Frane Petrića: Od Petrića do Boškovića: hrvatski filozofi u europskom kontekstu", 26.-29. rujna 2012. / Zagorac, Ivana ; Martinović, Ivica - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2012, 156-158

Skup
21. Dani Frane Petrića: Od Petrića do Boškovića: hrvatski filozofi u europskom kontekstu

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 26.09.2012. - 29.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nikola Vitov Gučetić ; Platon ; Aristotel ; glazba ; paideia ; harmonija broje­va ; ‘žensko pitanje’
(Nicolo Vito di Gozze ; Plato ; Aristotle ; music ; paideia ; harmony of numbers ; ‘female issue)

Sažetak
Jedan od najistaknutijih filozofa kasnorenesansnog Dubrovnika – Nikola Vitov Gučetić (Niccolò Vito di Gozze) – glazbom se bavio u trima svojim djelima: Dialogo della bellezza (1581), Governo della famiglia (1589) i Dello stato delle republiche (1591). Svoja stajališta o glazbi Gučetić je utemeljio na postavkama Platona i Aristotela, što je vidljivo iz njegova pristupa problematici glazbe, jer o njoj raspravlja s aspekta paideie, odnosno njezine odgojnoobrazovne uloge. Platonov utjecaj osobito je vidljiv upravo u Gučetićevu djelu Dialogo della bellezza, u čijem podnaslovu on izrijekom i tvrdi kako je dijalog pisan »u Platonovu duhu«. Ovdje se Gučetić glazbom bavi s pozicija svoje mladenačke neoplatoničke metafizike, u kojoj glazba predstavlja jedan od načina na koji se duša uzdiže do ljepote. On spaja Aristotelovo poimanje glazbe kao užitka s Platonovim uzdizanjem glazbe iznad drugih znanosti te je upravo u ovom djelu najočitije koliko je Gučetić cijenio glazbu: »Čak je bolje reći da je prava ljepota ona što, privodeći nas tim trima umijećima, to jest um filozofijom, oko ljubavlju, uho glazbom, uzdiže doista našu dušu k svojem uživanju ; jer nijednim drugim osjetilom do sluhom naša se duša ne može zanijeti glazbom ; i samo uho ni u čemu ne uživa koliko u harmoniji glazbe. Kao što buka, što u sebi nosi strah, nagoni plašljivce u bijeg, tako sklad zvukova nagoni naše duše na užitak ljepote. Zbog toga valja vjerovati da je umijeće glazbe sišlo iz zbora blaženih anđela, jer se uz njezin zvuk naša duša zanosi ne toliko svjetovnom koliko božanskom ljepotom ; odatle Platon vjeruje da našu dušu čini stanovita harmonija brojeva ; pa zato dobro reče u dijalogu zvanom Sofist, da naš život zahtijeva stanovito suglasje brojeva i da učenje glazbe valja pretpostaviti svim ostalim učenjima.« [Gučetić, Dijalog o ljubavi (Zagreb: PEN Centre, 1995), pp. 83, 85] Osim toga, s glazbenim se odgojem, odnosno s Platonovim poimanjem paideie, ovdje može povezati i onaj problem koji se danas naziva ‘ženskim pitanjem’, jer se Gučetić zalaže za to da i ženama bude dopušteno učiti glazbu.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA