Naslov
Hrvatski narodni dan – društveni događaj u hrvatskom iseljeništvu
(Croatian National Day: A Social Event among the Croatian Diaspora)

Autori
Tepeš, Ivan

Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 53 (2021), 2; 517-548

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski narodni dan ; iseljeništvo ; Jugoslavija ; Kanada ; Sjedinjene Američke Države ; Belgija
(Croatian Peasant Party ; Croatian National Day ; diaspora, Yugoslavia ; Canada ; USA ; Belgium)

Sažetak
Hrvatski narodni dan je bio manifestacija u organizaciji iseljeničkog HSS-a koja je započela s održavanjem 1946. na jugu kanadske provincije Ontario, gdje je ujedno bila i najveća koncentracija hrvatskih iseljenika u Kanadi. Manifestacija je pokrenuta s društvenom svrhom međusobnog druženja i zabave hrvatskih iseljenika, ali je istovremeno dobila i politički karakter sakupljajući novac za potrebe novčanog „Fonda dr. Vladka Mačeka za slobodu Hrvatske“, o kojemu je brigu vodio Glavni odbor kanadskog HSS- a, a raspolagao predsjednik HSS-a Vladko Maček. Manifestacije su se od 1950. počele održavati i na području sjevernog Ontarija te u Belgiji. Priređivanje manifestacije vrlo brzo prenijelo se i na pacifički dio sjevernoameričkog kontinenta pa su od 1953. do 1964. održavani HND-i u Portlandu u SAD-u, a od 1958. do kraja promatranog razdoblja u Vancouveru u Kanadi. Značajne priredbe Hrvatskog narodnog dana održavale su se i u Clevelandu u SAD-u od 1962. do sredine osamdesetih godina. Na manifestacijama se izražavala hrvatska narodna svijest koja je bila istaknuta u HSS-ovim promidžbenim aktivnostima promovirajući manifestaciju, ali i na samoj manifestaciji služenjem svetih misa za lipanjske žrtve, nadbiskupa Alojzija Stepinca i bleiburške žrtve. Narodna svijest se promovirala putem isticanja zastava s hrvatskim nacionalnim simbolima te promocijom hrvatskih tradicionalnih narodnih nošnji i kulturno-umjetničkim programom koji se izvodio na samoj manifestaciji. HSS-ovci su manifestaciju koristili i za širenje svojih političkih poruka tražeći slobodnu i neovisnu Hrvatsku, ujedno kritizirajući tadašnji jugoslavenski režim kao komunistički, nedemokratski i diktatorski, a narod u domovini zarobljenim. Politički karakter manifestacije očitovao se i u prisustvu gostiju, koji su većinom bili hrvatski emigrantski političari te domaći političari koji su u službenom dijelu držali svoje govore. Osim hrvatske narodne svijesti hrvatski iseljenici u Kanadi i SAD-u iskazivali su odanost i poštovanje prema novim domovinama održavajući manifestacije na Dane njihovih neovisnosti. S obzirom na brojke, može se pretpostaviti da je na manifestaciji u razdoblju od 1945. do 1990. sudjelovalo više desetaka tisuća hrvatskih iseljenika iz Kanade, SAD-a i Belgije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA