Pregled bibliografske jedinice broj: 1137411
Turizam postmodernog društva - konstrukcija kulturnog iskustva
Turizam postmodernog društva - konstrukcija kulturnog iskustva // interakcije/cro Godišnjak radova studenata kolegija Antropologija arhitekture, Urbana antropologija i Antropologija čovjekove okoline, 4 (2007), 234-239 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1137411 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Turizam postmodernog društva - konstrukcija kulturnog iskustva
(Postmodern Tourism – The construct of the Cultural
Experience)
Autori
Skorup Juraćić, Jelena
Izvornik
Interakcije/cro Godišnjak radova studenata kolegija Antropologija arhitekture, Urbana antropologija i Antropologija čovjekove okoline (1848-5642) 4
(2007);
234-239
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
postmoderni turizam ; motivacija ; konstrukcija kulturnog iskustva ; heterotopije ; kreativna razmjena
(postmodern tourism ; motivation ; constreuction of cultural experience, heterotopia ; creative exchange)
Sažetak
Članak se osvrće na postmoderne kulturne teorije, od strukturalističkih sredinom 20. stoljeća do najnovijih. One novom postindustrijskom društvu, čija se relevantnost, u nedostatku velikih ideja i ideologija, premjestila na efemernost masovne kulture i potrošnju, pokušavaju dati teoretski okvir kroz koji ga se može tumačiti, dati mu smisao i značenje. Kulturne teorije turizma definiraju postmoderni turizam kao konstrukciju kulturnog iskustva, temeljenoj na različitosti od svakodnevnog života. Motivacija da se svakodnevni život, ritmičan, hektičan, odvojen od prirode i duhovnosti, privremeno i povremeno, zamijeni nekim drugačijim, novim iskustvom zajednička je svim postmodernim turistima. Prevladavajuća produkcija takvog kulturnog iskustva turizma počiva na ideji potrošnje i konzumacije i gradi se proliferacijom serija uprizorene autentičnosti. Vrijeme otrežnjenja izazvala je aktualna svjetska ekonomska kriza u kojem se heterotopijska mjesta matice globalnog turizma mogu čitati kao iznevjerena utopija. Otvara se prostor za revalorizaciju ideja o drugačijem turizmu koje su se razvijale paralelno, ali na marginama i koje su globalnoj turističkoj ekonomiji bile potpuno nezanimljive. Svijest o krhkosti i ranjivosti prirodnog i kulturnog okoliša, provocirala je diskurs o održivom, „zelenom“, socijalno i kulturno osjetljivom turizmu, anticipirajući ideju nove društvene vrijednosti, rastuću ideju skromnosti i redukcije. Ako je turizam „zadnja utopija“, onda je nastupilo vrijeme za neka drugačija heterotopijska mjesta koja omogućuju nova i drugačija iskustva, ali istovremeno stvarna i iskrena, iskustva kreativne i produktivne razmjene turista (ili post-turista) i zajednice kojoj su se privremeno pridružili.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Sociologija, Etnologija i antropologija