Pregled bibliografske jedinice broj: 1137380
VRŠNJAČKO NASILJE U ŠKOLAMA – NASILJE ILI STIL KOMUNIKACIJE?
VRŠNJAČKO NASILJE U ŠKOLAMA – NASILJE ILI STIL KOMUNIKACIJE? // Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku, Specijalno izdanje (2018), 10. Štamparovi dani; 79-85 (međunarodna recenzija, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1137380 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
VRŠNJAČKO NASILJE U ŠKOLAMA – NASILJE ILI STIL
KOMUNIKACIJE?
Autori
Kosić Bibić, Nada ; Kovačević, Jasmina
Izvornik
Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku (2233-1220) Specijalno izdanje
(2018), 10. Štamparovi dani;
79-85
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
vršnjačko nasilje ; zlostavljanje ; agresija ; srednjoškolci
Sažetak
U okviru realizacije projekta „Budi DRUGačiji!“ sprovedeno je pilot istraživanje o zastupljenosti vršnjačkog nasilja u školama i stavovima mladih. Anonimno i dobrovoljno anketno ispitivanje je provedeno ožujka-svibnja 2016. godine. Instrument istraživanja je anonimni anketni upitnik s 11 pitanja. Uzorak ispitanih srednjoškolaca je 489. Statistička obrada urađena u statističkom programu SPSS v.13. Rezultati: 45% srednjoškolaca su bili žrtva nasilja u školi „tijekom svog školovanja“, a 13% „u tijeku ove školske godine“. Nasilje je najčešće u učionici (58.1%). Više od 55% mladih je bilo svjedok nasilja u školi „u tijeku ove školske godine“. Najčešći su „ismijavanje i omalovažavanje“ (71.8%), zatim „ogovaranje i širenje laži o nekome“ (54.4%) i „slanje uznemirujućih i uvredljivih sadržaja putem interneta/mobilnog telefona“ (15.3%). Najveći postotak mladih smatra da ih se nasilje „ne tiče i da ne trebaju reagirati“ (38%). Samo 8% mladih je prijavilo nasilje u tijeku „ove školske godine“ iako je 30% izjavilo kako bi uvijek prijavili nasilje u školi. Osam od deset mladih zna kome treba prijaviti nasilje u školi. Svaki drugi srednjoškolac je za strožije kažnjavanje nasilnika, svaki treći podržava programe prevencije nasilja, a svaki četvrti podržava obuku i stjecanje komunikacijskih vještina. Zaključak: Sprovedeno istraživanje govori da su različiti oblici agresivnog ponašanja visoko prisutni među mladima. Ono što zabrinjava je porast agresije i nasilja kao modela rješavanja problema među mladima, visoka tolerancija na takve oblike ponašanja, neprepoznavanje verbalnog nasilja i odsustvo prave reakcije. Postoji potreba provedbe sveobuhvatnih programa prevencije nasilja u svim školama Sjevernobačkog okruga, kao i programa stjecanja komunikacijskih vještina učenika i zaposlenih u školama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita