Pregled bibliografske jedinice broj: 1137354
Usmena književnost u povijestima hrvatske književnosti
Usmena književnost u povijestima hrvatske književnosti // Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Malczak, Leszek (ur.).
Katovice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021. str. 448-476 doi:https//.org/10.31261/PN.4028.27
CROSBI ID: 1137354 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usmena književnost u povijestima hrvatske književnosti
(Oral Literature in the Histories of Croatian Literature)
Autori
Sunara, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi
Urednik/ci
Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Malczak, Leszek
Izdavač
Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
Grad
Katovice
Godina
2021
Raspon stranica
448-476
ISBN
978-83-226-4023-4
Ključne riječi
usmena književnost, povijest hrvatske književnosti, višestruk pristup
(oral literature, history of Croatian literature, multiple approaches)
Sažetak
Usmena književnost postoji od kada postoji i čovječanstvo. Kroz povijest se ta vrsta književnosti nazivala narodnom, anonimnom, folklornom, tradicijskom, seljačkom (za vrijeme vladavine Hrvatske seljačke stranke). Usmena književnost je tradicija pisanoj književnosti. Kroz minula vremena pokatkad se usmenoj knji- ževnosti pridavala veća pozornost nego pisanoj, a pokatkad je usmena književnost zanemarivana. U renesansi se javlja velik interes za narodnu književnost. Michel de Montaigne bio je oduševljen narodnom poezijom te se od njegova vremena koristi naziv narodna književnost. Svoj je procvat usmena književnost doživjela za vrijeme romantizma. Četverostruk je pristup usmenoj književnosti u povijestima hrvatske književnosti. Neki povjesničari književnosti u svojim povijestima nedostatno govore o usme- noj književnosti. Drugi povjesničari u svojim djelima periferno se dotiču usmene književnosti pišući, primjerice, o Petru Hektoroviću, Ivanu Gunduliću, Andriji Kačiću Miošiću i mnogim drugima. Neki povjesničari u svojim povijestima knji- ževnosti pišu i o usmenoj (narodnoj) i pisanoj književnosti. Neki povjesničari književnosti napisali su povijesti usmene (narodne) književnosti. Neki su povjesničari književnosti napisali povijesti usmene književnosti. Maja Bošković-Stulli u suradnji s Divnom Zečević 1978. godine usmenoj književnosti posvetila je prvu knjigu u ediciji Povijest hrvatske književnosti: u sedam knjiga. U toj povijesti autorice su usmenoj književnosti priključile i pučku književnost. Tvrtko Čubelić publicirao je 1990. godine monografiju Povijest i historija usmene narodne književnosti. Marko Dragić 2008. objavio je Poetiku i povijest hrvatske usmene književnosti, a 2013. Stipe Botica publicirao je Povijest hrvatske usmene književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
