Pregled bibliografske jedinice broj: 1137161
Zagorac kao lik periferije u kontekstu kajkavske dopreporodne svjetovne književnosti i hrvatskoga književnog kanon 20. stoljeća
Zagorac kao lik periferije u kontekstu kajkavske dopreporodne svjetovne književnosti i hrvatskoga književnog kanon 20. stoljeća // Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze / Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek (ur.).
Katovice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021. str. 248-271 doi:10.31261/PN.4028.17 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1137161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zagorac kao lik periferije u kontekstu kajkavske
dopreporodne svjetovne književnosti i hrvatskoga
književnog kanon 20. stoljeća
(Zagorac as a Peripheral Literary Character in the
Context of Kajkavian Secular Literature of the
Pre-Illyrian Movement Period and the Croatian
Literary Canon of the 20th Century)
Autori
Jug, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi / Peryferie w chorwackiej literaturze i kulturze
/ Bagić, Krešimir ; Levanat-Peričić, Miranda ; Małczak, Leszek - Katovice : Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2021, 248-271
ISBN
978-83-226-4023-4
Skup
Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi : međunarodni znanstveni skup
Mjesto i datum
Katowice, Poljska, 07.05.2019. - 09.05.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kajkavska književnost, lik periferije, Miroslav Krleža, Jakob Lovrenčić, anonimne kajkavske dramske adaptacije
(Kajkavian Literature, Peripheral Literary Character, Miroslav Krleza, Jakob Lovrencic, Anonymous Kajkavian Drama Adaptation)
Sažetak
Kajkavska književnost dopreporodnog razdoblja često se sagledavala kao manje vrijedan segment nacionalne književnosti i već samim time se smještala u perifernu književnu pojavu. Najčešće joj se zamjerao nabožni karakter, utilitarnost i didaktičnost. Tek s pojavom dijalektalne književnosti u 20. stoljeću kajkavštini će se vratiti ravnopravnost u hrvatskoj književnosti. Rad će se baviti analizom likova periferija koji se pojavljuju u razdoblju prosvjetiteljstva u kajkavskoj književnosti krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Odabrana je upravo ta dionica kajkavske književnosti jer u tom trenutku u nju ulazi svjetovna tematika te ona doseže svoj vrhunac, pogotovo u dramskom izrazu. U radu će se istražiti koje književne tipove predstavljaju ti likovi i koje vrijednosti zastupaju. Odgovorit će se na pitanje kako je izgrađen lik Zagorca i što čini njegovu reprezentativnost. Analiza će obuhvatiti nekoliko naslova iz svjetovne kajkavske proze i dramatike s kraja 18. i početka 19. stoljeća: djelo Adolf iliti kakvi su ljudi Jakoba Lovrenčića i dvije kajkavske dramske adaptacije koje su bile izvođene na pozornici školskoga kaptolskog kazališta. Budući da je ilirski pokret nasilno i neprirodno zaustavio kajkavsku književnu produkciju, kajkavština je neposredno nakon ilirskoga pokreta bila namijenjena karakterizaciji likova u svrhu izrugivanja i komičnoga efekta. Rad će istražiti u kojem trenutku likovi kajkavskih periferija ponovno postaju inspirativni hrvatskim književnicima kao reprezentanti jedne sredine i svjetonazora. Posebna pažnja posvetit će se analizi likova iz novelističkog ciklusa Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže i odgovorit će se na pitanje koje su to univerzalne vrijednosti likova kajkavskih periferija i koja je njihova funkcija u nacionalnoj književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Književnost, Kroatologija
