Naslov
Prilog poznavanju likovnih kulturnih veza Dubrovnika i Bugarske
(Contribution to the kknowledge of the art cultural relations of Dubrovnik and Bulgaria)

Autori
Lupis, Vinicije B.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bulgarian - croatian scientific, cultural and spiritual relations

Urednik/ci
Eldarov Svetlozar, Balcheva Antoaneta, Ognyanova Irina, Mindova Lyudmila

Izdavač
Institute of Balkan Studies and Centre of Tracology at the Bulgarian Academy of Sciences

Grad
Sofija

Godina
2021

Raspon stranica
83-106

ISBN
978-619-7179-18-7

Ključne riječi
Surp Kevork, Plovdiv, Pascal Sebah, Mario Zhekov, Asen Peykov, Bencho Obreshkov

Sažetak
Povezanost Dubrovnika i Bugarske datira još od XIII. stoljeća i uz znane političke veze, zrcali se i u boravku jednog bugarskog kovača Georgiusa Bulgarusa 1282. godine. Autor u svom radu obrađuje renesansnu sliku Gospe s Kristom iz armenske crkve sv. Kevorka u Plovdivu i datira je u početak XVI. stoljeća i vezuje se dubrovački likovni krug. Ujedno radi se o prvoj renesansnoj slici pronađenoj u Bugarskoj. Slika je bila dio večeg likovnog ansambla, to jest poliptiha o čemu svjedoče ostatci otiska kapitela lukova, stupića i ulaganja u poliptih. Autor rada povezuje je uz djelatnost fra Marka Beneše, čiji se poliptih čuvao u bugarskom franjevačkom samostanu sv. Antuna Opata kraj Čiprovca. U armenskoj crkvi u Plovdivu čuva se i gotički enkolpion iz XV. stoljeća, blizak onovremenoj dubrovačkog produkciji. U Nacionalnoj galeriji u Sofiji čuvaju se djela hrvatskih slikara iz dubrovačke okolice: Vlaha Bukovca i Mata Celestina Medovića. Posebno je važan utjecaj Dubrovnika kao mjesta likovne inspiracije na bugarske slikare Benča Jordanova Obreškova i Maria Žekova, koji je i cijelu jednu godinu boravio u Dubrovniku. Slikar Žekov najznačajniji bugarski marinist naslikao je cijeli niz dubrovačkih pejzaža. Bugarski slikar iz Stare Zagore, školovan u Francuskoj, gotovo cijeli svoj život je proveo na putovanjima od francuske Rivijere, Bospora, Dalmacije i Crnog mora. Bugarski kipar Asen Nikola Pejkov 1940. u Rimu izrađuje brončanu plaketu sv. Vlaha, po narudžbi obitelji Mirošević – jugoslavenskog diplomata tada u Rimu. Jedan carigradski fotograf Pascal Sebah na poseban način povezao je Hrvate i Bugare, jer su se u njegovom carigradskom foto-ateljeju portretirali brojni bugarski uglednici, ali i hrvatski brodovlasnici iz obitelji Kovačević iz Vignja na poluotoku Pelješcu. Među njima je bio i Georgi Benkovski (1843. – 1876.), vođa antiosmanskog Travanjskog ustanka 1876. - u četvrtom revolucionarnom distriktu. Ova osebujna osoba koja je živjela u Carigradu, Smirni i Aleksandriji. Postavši članom Bugarskog Središnjeg Revolucionarnog Komiteta 1875. aktivno se uključio u Travanjski ustanaka, a poslije njegova sloma sa 200 subora ustanovio je Leteči odred (Hvarkovata četa) U Odredu je bilo šest Hrvata iz Dalmacije. Svakako, kulturne i umjetničke veze Dubrovnika i Bugarske možemo pratiti od XIII. do XX. stoljeća. One su bile u nekim stoljećima intezivnije, ali iz stoljeća u stoljeće možemo pratiti njihov kontinutet, i predstavljaju bitne satavnice obaju nacionalnih identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Primijenjena umjetnost

POVEZANOST RADA