Pregled bibliografske jedinice broj: 1136737
Povezanost perfekcionizma, doživljaja stresa i mentalnog zdravlja
Povezanost perfekcionizma, doživljaja stresa i mentalnog zdravlja, 2020., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za psihologiju, Osijek
CROSBI ID: 1136737 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost perfekcionizma, doživljaja stresa i
mentalnog zdravlja
(The relationship between perfectionism, perceived
stress and mental health)
Autori
Tomšek, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za psihologiju
Mjesto
Osijek
Datum
17.09
Godina
2020
Stranica
36
Mentor
Vuletić, Gorka
Ključne riječi
pozitivno mentalno zdravlje, perfekcionizam, stres, medijacijski efekt, odrasla dob
(positive mental health, perfectionism, stress, mediation effect, adulthood)
Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost adaptivnog i neadaptivnog pefekcionizma, doživljaja stresa i mentalnog zdravlja. Uzorak je činilo 555 ispitanika u dobi od 18 do 60 godina. U svrhu ispitivanja navedenih varijabli, u ovom istraživanju korištena je Revidirana skala težnje perfekcionizmu (Almost Perfect Scale – R ; Slaney i sur., 2001), Kratki inventar percipiranog stresa (Brief Inventory of Perceived Stress ; Lehman i sur., 2012) i Hrvatska verzija upitnika za mentalno zdravlje (Mental Health Continuum Short Form ; Vuletić i sur., 2018). Dobiveni rezultati ukazuju na pozitivnu povezanost adaptivnog perfekcionizma (skale Visoki standardi i Urednost) s mentalnim zdravljem, na negativnu povezanost neadaptivnog perfekcionizma (skala Diskrepanca) s mentalnim zdravljem, zatim negativnu povezanost doživljaja stresa s mentalnim zdravljem, pozitivnu povezanost doživljaja stresa i skale Diskrepanca dok se adaptivni perfekcionizam i doživljaj stresa nisu pokazali značajno povezanima. Provedbom hijerarhijske regresijske analize uočeno je kako je značajan pozitivni prediktor mentalnog zdravlja skala Visoki standardi, a negativni prediktori su skala Diskrepanca i doživljaj stresa. Dodatno, uočen je djelomični medijacijski efekt skale Diskrepanca na odnos doživljaja stresa i mentalnog zdravlja. Unatoč postojanju pojedinih ograničenja ovo istraživanje doprinosi boljem razumijevanju ispitivanih konstrukata, a na temelju utvrđenih prediktora mentalnog zdravlja, moguće je kreirati brojne programe primarne i sekundarne prevencije npr. u organizacijama i školama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
