Naslov
Ishodi, mjere ishoda i pristranost u objavljivanju ishoda u kliničkim pokusima o osteoartritisu
(Outcomes, outcome measures and publication bias in clinical trials about osteoarthritis)

Autori
Krstičević, Mišo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet u Splitu

Mjesto
Split

Datum
26.07

Godina
2019

Stranica
179

Mentor
Puljak, Livia

Ključne riječi
ishodi ; mjere ishoda ; osteoartritis
(outcomes ; outcome measures ; osteoarthritis)

Sažetak
Uvod: Klinička ispitivanja često nisu usporediva jer koriste drugačije ishode, drugačiji ustroj istraživanja ili ne opisuju planirane ishode. Kao primjer heterogenih istraživanja mogu se navesti klinički pokusi o proloterapiji za liječenje osteoartritisa (OA). Osnovni skup ishoda (engl.Core Outcome Set ; COS) je minimalni skup ishoda (domena) koji treba mjeriti i objavljivati u kliničkim ispitivanjima. Selektivno izvještavanje pojavljuje se kada autori preferiraju objavljivanje zanimljivih ili pozitivnih rezultata istraživanja, a pristranost izvještavanja ishoda (engl. Outcome Reporting Bias ; ORB) kada se neki ishodi koji su planirani u protokolu istraživanja naknadno ne prijavljuju ili se prijavljuju djelomično. Cilj: Disertacija se sastoji od tri rada. Cilj sustavnog pregleda bio je analizirati randomizirana klinička istraživanja (engl. randomized controlled trial ; RCT) o učinkovitosti i sigurnosti proliferativne injekcijske terapije (proloterapije) za liječenje OA. Cilj drugog istraživanja bio je analizirati ishode, učestalost korištenja COS-a objavljenih u inicijativi Mjere ishoda u reumatologiji (engl. Outcome Measures in Rheumatology ; OMERACT), mjere ishoda za koje preporučuje OMERACT COS, trajanje i veličinu RCT-ova o nekirurškim intervencijama za OA. Cilj trećeg istraživanja bio je analizirati ORB u RCT-ovima o konzervativnim intervencijama za OA uspoređujući registrirane protokole i objavljene rukopisa, kao i analiza povezanosti između načina financiranja istraživanja i vrste intervencije, te pristranosti izvještavanja ishoda u tim RCT-ovima. Metode: U sustavnom pregledu literature pretražene su baze CENTRAL, Embase i Medline baze. Dvoje istraživača, neovisno jedno u drugom, su proveli pretraživanje i ekstrakciju podataka. RCT-ovi su procijenjeni Cochraneovim instrumentom za procjenu rizika od pristranosti. Analzirani su vrsta liječenja, ustroj istraživanja, doziranje, ishodi uspješnosti i ishodi sigurnosti. Protokol je registriran u PROSPERO (CRD42016035258). U drugom istraživanju pretražen je PubMed i analizirani RCT-ovi o nekirurškim intervencijama za OA objavljeni od lipnja 2012. do lipnja 2017. Izdvojili smo podatke o vrsti ispitivanja, korištenju OMERACT COS-a, ishodima učinkovitosti, sigurnosnim ishodima, mjerama ishoda koje se koriste za procjenu COS-a, trajanje i veličinu uzorka. U trećem istraživanju uključili smo RCT-ove koji su objavljeni u časopisima i analizirali bilo koju vrstu konzervativne (nekirurške) intervencije u liječenju OA ljudi, a koji su registrirani u javnom registru kliničkih ispitivanja i imaju jedinstvenu registracijsku oznaku. Izdvojili smo podatke vezane uz ORB, vrstu financiranja i intervenciju. Rezultati: U sustavni pregled uključeno je sedam RCT-ova s ukupno 393 pacijenta raspona godina od 40 do 75 i prosječnom duljinom trajanja bolova od 3 mjeseca do 8 godina. Trajanje praćenja pacijenata je bilo od 12 tjedana da 12 mjeseci. Istraživanja su analizirala OA koljena (N=5), prvog metakarpalnog zgloba (N=1) i zglobova prstiju (N=1). Korišteno je više vrsta proloterapije: dekstroza je bila najčešće korišten iritirajući agens. Sve studije su dovele do zaključka da je proloterapija bila uspješna u liječenju OA. Nije bilo prijavljenih neželjenih nuspojava liječenja. Studije su imale značajna metodološka ograničenja. Drugo istraživanje je pokazalo kako se među 334 analizirana ispitraživanja, cjelokupni OMERACT COS koristio u 14% ispitivanja. Viši medijan učestalosti primjene OMERACT COS-a pronađen je u ispitivanjima koja su opisana kao faza III, te ispitivanja farmakoloških intervencija s praćenjem ≥ 1 godine, ali oboje sa širokim rasponom korištenja COS-a. Istraživači su koristili brojne različite mjere ishoda za analizu ključnih (domena) ishoda: 50 različitih mjera ishoda za bol, 74 za fizičku funkciju, 9 za globalnu procjenu pacijenta i 5 za radiološku dijagnostiku. Treće istraživanje pokazuje kako je ukupno 190 (57%) od 334 analiziranih RCT-ova navelo da je ispitivanje registrirano, pri čemu 4 protokola nije bilo moguće pronaći. U 48% istraživanja smo utvrdili odstupanja između protokola i objavljenog rada u broju, vrsti ili vremenskim točkama primarnih ishoda učinkovitosti. Znatno manje razlike u primarnim ishodima učinkovitosti nađene su u istraživanjima koja su financirali komercijalni sponzori i u istraživanjima farmakoloških intervencija. Zaključak: Ograničeni dokazi iz studija niske kvalitete ukazuju na pozitivne učinke proloterapije u liječenju OA. Broj pacijenata u ovim studijama bio je premalen da bi dao pouzdane dokaze. Suboptimalna primjena preporučenih COS-a i heterogenost mjera ishoda smanjuje kvalitetu i usporedivost istraživanja o OA-u, te ometa pri donošenju zaključaka o učinkovitosti i komparativnoj učinkovitosti ne- kirurških intervencija. Poboljšanje ustroja studija u ovom području bi bilo korisno. Istraživanja o nekirurškim (konzervativnim) intervencijama za OA učestalo ne registriraju protokol, imaju visoku prevalenciju nedosljednosti između protokola i publikacije, te učestale pristranosti izvještavanja ishoda. Ovi nalazi smanjuju povjerenje u objavljene ishode i vrijednost ispitivanja. Istraživačka zajednica treba uložiti više napora kako bi spriječila neregistriranje protokola i selektivno izvještavanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA