Naslov
Što nas nusproizvodi prehrambene industrije mogu naučiti o kružnom gospodarstvu?
(What can By-products of the Food Industry Teach us About the Circular Economy?)

Autori
Velić, Natalija ; Stjepanović, Marija ; Gorenšek, Janez ; Velić, Darko ; Pavlović, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Food Industry By-Products Book of Abstracts / Knjiga sažetaka / Ačkar, Đurđica - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2020, 1-2

ISBN
978-953-7005-71-9

Skup
International Conference Food industry by products

Mjesto i datum
Kopačevo, Hrvatska, 26.06.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kružno gospodarstvo ; nusproizvodi ; lignocelulozni otpad ; jestive i ljekovite gljive ; uklanjanje kontaminanata
(circular economy ; by-products ; lignocellulosic waste ; edible and medicinal mushrooms ; contaminants removal)

Sažetak
Promicanje korištenja nusproizvoda i otpadnih materijala kao resursa jedna je od temeljnih postavki modela kružnog gospodarstva, koji je implementiran u razvojne strategije mnogih zemalja. Velike količine lignoceluloznih nusproizvoda i otpada nastaju svakodnevno u prehrambenoj industriji. Pritom se dio dalje iskorištava, a veći dio zbrinjava odlaganjem na odlagališta ili spaljivanjem te, kao takav, predstavlja opasnost po okoliš. U kontekstu modela kružnog gospodarstva lignocelulozni nusproizvodi i otpadni materijali predstavljaju vrijedan resurs, koji može imati mnoge namjene – od uzgoja gljiva (proizvodnja hrane) do korištenja kao adsorbensa za uklanjanje onečišćujućih tvari iz otpadnih voda. U oba navedena slučaja upotrebom ovih široko dostupnih i jeftinih materijala ostvaruje se dvojaki učinak: proizvodnja hrane bogate proteinima, odnosno uklanjanje onečišćujućih tvari iz otpadnih voda te smanjenje količine otpada koju treba zbrinuti na odlagalištima. Tržište jestivih i ljekovitih gljiva pokazuje stalan porast, ne samo zbog njihovih nutritivnih svojstava, već i stoga što predstavljaju izvor vrijednih biološki aktivnih spojeva. Za uzgoj gljiva uglavnom nisu potrebne velike poljoprivredne površine, a oprema koja se pritom koristi često je vrlo jednostavna. Nakon uzgoja gljiva zaostaje iskorišteni micelijem prorastao supstrat koji također posjeduje potencijal za daljnju primjenu kao kompost, krmivo, dodatak u proizvodnji građevinskog materijala, supstrat za proizvodnju biogoriva, ali i kao adsorbens. Istraživanja koja uključuju primjenu iskorištenog supstrata nakon uzgoja gljiva, ali i nativnih lignoceluloznih materijala dobivenih izravno iz proizvodnog procesa kao adsorbensa su mnogobrojna. Lignocelulozni otpadni materijali prehrambene industrije, poput rižine ljuske, bagase šećerne trske, pivskog tropa, izluženih repinih rezanaca, jabučnog tropa, kore voća i povrća, ljuske orašastih plodova i slično, uspješno su primijenjeni za uklanjanje niza onečišćujućih tvari iz vodenih otopina: bojila, teških metala, fenolnih spojeva, pesticida, policikličkih aromatskih ugljikovodika, hranjivih tvari, ulja. Daljnja istraživanja ovih jeftinih adsorbensa usmjerena su na istraživanje učinkovitosti uklanjanja onečišćujućih tvari iz kompleksnog matriksa otpadnih voda te primjenjivosti u industrijskom mjerilu, s ciljem njihove komercijalizacije i upotrebe umjesto skupih konvencionalnih adsorbensa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA