Pregled bibliografske jedinice broj: 1136152
Kognitivne strategije suočavanja sa stresom i psihosomatski simptomi adolescenata
Kognitivne strategije suočavanja sa stresom i psihosomatski simptomi adolescenata // Socijalna psihijatrija, 35 (2007), 3; 126-132 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1136152 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kognitivne strategije suočavanja sa stresom i
psihosomatski simptomi adolescenata
(Cognitive stress coping strategies and
psychosomatic symptoms in adolescents)
Autori
Perinović, Estela ; Kozjak Mikić Zlatka
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 35
(2007), 3;
126-132
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
psihosomatika ; kognitivne strategije suočavanja ; adolescencija
(psychosomatic approach ; cognitive coping strategies ; adolescence)
Sažetak
Dosadašnja istraživanja o povezanosti strategija suočavanja, psihosomatskih teškoća, dobi i spola ispitanika nisu davala konzistentne rezultate. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost između kognitivnih strategija suočavanja sa stresom i psihosomatskim teškoćama u adolescenciji. Ispitivanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 351 učenica i učenika iz Zadra i Zagreba koji su odgovarali na pitanja u dva upitnika: ljestvica suočavanja sa stresom za djecu i adolescente ; Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente (oba autorice A. Vulić Prtorić). rezultati su pokazali da su djevojke češće koristile strategiju kognitivno restrukturiranje, a starije djevojke i strategiju rješavanja problema u odnosu na dječake. Obje strategije procijenile su i učinkovitijima u odnosu na dječake. Stariji adolescenti imali su znatno više psihosomatskih simptoma, ali u svakodnevnome funkcioniranju oni su više ometali djevojke nego dječake. Dobiveni rezultati potkrijepili su dispozicijsku hipotezu o spolnim razlikama u strategijama suočavanja. Pokazala se prediktivna značajnost čestine korištenja strategije kognitivno restrukturiranje za broj psihosomatskih simptoma i procjenu njihova ometanja te dobi za broj psihosomatskih simptoma, ali samo u skupini dječaka. Stariji dječaci, koji su imali više psihosomatskih teškoća, češće su koristili strategiju kognitivno restrukturiranje, pa bi takvi rezultati mogli biti korisna smjernica u kliničkom radu s njima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA