Naslov
Psihološka dobrobit: rezultat aktivnog tjelesnog treninga?
(Psychological well-being: the result of active physical training?)

Autori
Bonačić, Maja ; Glavaš, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
XIX. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
tjelesno vježbanje, trčanje, lokus kontrole, samopoštovanje, zadovoljstvo životom
(physical exercise, running, locus of control, self-esteem, life satisfaction)

Sažetak
Sve češće u znanstvenoj i stručnoj literaturi ili pak popularnom štivu susrećemo argumente o tjelesnoj aktivnosti kao zaštitnom faktoru kako za tjelesnu tako i psihološku dobrobit. Iz perspektive socijalno kognitivnih teorija, percepcija događaja i pojava oko nas jedan je od značajnih aspekata psihološke dobrobiti te određuje osjećaje, samopouzdanje i motivaciju osobe. Atribucijska teorija (Weiner, 1972) te Rotterova teorija lokusa kontrole (Rotter, 1965) naglašavaju kako je vjerovanje u vlastitu kontrolu nad zbivanjima, odnosno lokus kontrole, uvelike u podlozi takve percepcije pa onda i njenih produkata. Rotterova teorija lokusa kontrole osobu smješta u prostor između unutarnjeg (internalnog) i vanjskog (eskternalnog) lokusa kontrole pri čemu unutarnji lokus kontrole odražava snažniju uvjerenost u vlastite sposobnosti djelovanja na različite događaje, dok vanjski lokus kontrole podrazumijeva percepciju ishoda takvih različitih događaja kao rezultata vanjskih, a ne vlastitih, utjecaja. Istraživanjem su promotrene promjene u lokusu kontrole nakon perioda aktivnog tjelesnog treninga. Pored promjena u lokusu kontrole, promotrene su i promjene u samopoštovanju, čiju važnost za psihološku dobrobit i odnos s tjelesnim treningom u svom modelu naglašavaju Morgan i Sonstroem (1989) te promjene u zadovoljstvu životom. U istraživanju je sudjelovalo 67 aktivnih trkača, sudionika škole trčanja, od kojih je 30 nekad ranije treniralo neki sport dok je za 37 sudionika aktivno trčanje prvi susret s tjelesnim treningom. U dvije vremenske točke, na početku ciklusa treninga te nakon pola godine aktivnog treninga, ispitana su navedena obilježja. Složenom analizom varijance utvrđen je izraženiji unutarnji lokus kontrole te povećano samopoštovanje i zadovoljstvo životom nakon pola godine treninga pri čemu je porast isti i za sudionike koji su se ranije bavili nekim sportom i za one kojima je trening trčanja prvi dodir s aktivnim treningom. Identifikacijom navedenih promjena nakon praćenog perioda treninga, rezultati ovog istraživanja upućuju na potencijalno značajnu ulogu aktivnog tjelesnog treninga u postizanju i očuvanju različitih aspekata psihološke dobrobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Kineziologija

POVEZANOST RADA