Naslov
Obrazovanje na otvorenome iz perspektive predškolskog djeteta
(Outdoor Education from the Perspective of a Preschool Child)

Autori
Rogulj, Edita

Izvornik
Putokazi (2303-470X) 2 (2020); 273-286

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
odgojitelji ; okuženje ; igra ; socijalni kontekst
(kindergarten teachers, ; environment ; play ; social context)

Sažetak
Teorija obrazovanja na otvorenome teži naglašavanju važnosti boravka u prirodnom okolišu na cjelokupni razvoj djeteta, posebice na obrazovni segment, iskustveno učenje, kritičko razmišljanje te prihvaćanje različitih izazova koji se pojavljuju u prostornom kontekstu. Obrazovanje na otvorenome usmjereno je na tri domene, temeljno polazište čini sam pojedinac, njegovo JA, zatim suodnos s drugima te prirodni svijet. Korijeni modernog obrazovanja na otvorenom mogu se naći u filozofskim djelima različitih autora od J. Deweya, J. Locke, J. J. Rousseau do J. H. Pestalozzia. Razvoj ovakvog oblika obrazovanja pojavljuje se krajem 19. stoljeća na području Europe, SAD-a, Australije u vidu organiziranja boravka u kampovima. Boravak na otvorenome djeci omogućava razvoj svijesti o važnosti participiranja u ekosustavu, prihvaćanju izazova te usvajanje osnovnih elemenata timskog rada. Korištenje prirodnog okoliša kao integrirajućeg konteksta za učenje, ukazuje na poboljšavanje akademskih postignuća te smanjivanje socijalno neprihvatljivog ponašanja. Povećava se entuzijazam za usvajanjem novih spoznaja, ponos zbog postignuća što utječe na razvoj samopouzdanja kod djece. Ovim radom daje se uvid u dječju percepciju boravka na otvorenome. U istraživanju je sudjelovalo četrnaestoro djeca predškolske dobi korisnika ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje na području Zagreba i Petrinje. Prilikom provođenja istraživanja rukovodilo se Etičkim kodeksom istraživanja s djecom. U intervju koristila su se polustrukturirana pitanja s ciljem dobivanja mišljenja djece o boravku na otvorenome ; vremenskom trajanju, izboru igara, prostorno-materijalnom okuženju te djetetovo viđenje uloge odgojitelja u aktivnostima na otvorenome. Rezultati ukazuju da ne postaji statistički značajne razlike između mišljenje djece o igrama na otvorenome u odnosu na lokaciju s koje djeca dolaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA