Naslov
Karakteristike vinskih destilata od autohtonih sorata vinove loze regije Bregovita Hrvatska
(Characteristics of wine distillates from native grape varieties of the croatian uplands wine region (Bregovita Hrvatska))

Autori
Tripalo, Lea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
29.06

Godina
2021

Stranica
49

Mentor
Mihaljević Žulj, Marin

Ključne riječi
vinski destilat, autohtone sorte, destilacija, fizikalno-kemijski parametri
(wine distillate, native grape varieties, distillation, physico-chemical parameters)

Sažetak
Sjeverozapadna Hrvatska od davnina je bila vezana uz vinovu lozu kao jednu od najvažnijih poljoprivrednih kultura. Iz tog područja potječu sorte 'Kraljevina', 'Moslavac', 'Belina starohrvatska' i 'Belina svetokriška' koje imaju potencijal za proizvodnju rakije od vina i vinjaka. Proizvodnja vinskih destilata uključuje destilaciju, odnosno, fizikalno- kemijski postupak odjeljivanja hlapljivih sastojaka iz tekućih smjesa. Cilj ovog rada je utvrditi osnovne fizikalno kemijske parametre i pojedine hlapljive spojeve srednjeg toka destilata dobivenog dvostrukom destilacijom vina sorti 'Kraljevina', 'Moslavac', 'Belina starohrvatska' i 'Belina svetokriška' te na temelju toga procijeniti prikladnosti ovih sorata za proizvodnju vinjaka u uvjetima SZ Hrvatske. Vino je destilirano pomoću jednostavnog bakrenog destilacijskog uređaja tipa „alambic“, kapaciteta 5 L postupkom dvokratne destilacije. Analiza kemijskog sastava vina provedena je metodama propisanim Pravilnikom o fizikalno- kemijskim metodama analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina (N.N. 106/2004), a analiza vinskih destilata prema Pravilniku o analitičkim metodama za jaka alkoholna i alkoholna pića (N.N. 138/2005). Nakon provedene evaluacije zaključak je kako su autohtone sorte regije Bregovita Hrvatska sadrže potrebne karakteristike te su prikladne za proizvodnju vinjaka u uvjetima SZ Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA