Naslov
Povezanost tjelesne aktivnosti, sjedenja i neergonomskih radnih uvjeta s razinom zdravlja mišićno-koštanog sustava u profesionalnih vozača autobusa
(Relationship of physical activity, sitting and non-ergonomic working conditions with health level of musculoskeletal system in professional bus drivers)

Autori
Mavrin Jeličić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.06

Godina
2021

Stranica
108

Mentor
Milošević, Milan ; Prlenda, Nikola

Ključne riječi
vozači autobusa ; poremećaji mišićno-koštanog sustava ; indeks radne sposobnosti ; ergonomski uvjeti rada ; postura tijela ; razina tjelesne aktivnosti.
(bus drivers ; musculoskeletal disorders ; work ability index ; ergonomic working conditions ; body posture ; level of physical activity)

Sažetak
Pokretačka snaga našega društva radno je aktivan čovjek, a stupanj razine njegova zdravlja od neprocjenjive je važnosti. S tehnološkim i civilizacijskim razvojem suvremenog društva broj ozljeda i nesreća na radnome mjestu konstantno raste, a najizrazitije ozljede vezane su uz mišićno-koštani sustav. Poremećaji mišićno- koštanog sustava utječu na radnike u mnogim zanimanjima uključujući, u zadnjem desetljeću sve više, profesionalne vozače autobusa. Brojne studije rađene u svijetu otkrivaju da gradski vozači autobusa imaju visoku učestalost bolova u mišićno-koštanom sustavu. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi povezanost tjelesne aktivnosti, vremena sjedenja i neergonomskih radnih uvjeta sa zdravljem mišićno-koštanoga sustava i radnom sposobnošću profesionalnih vozača autobusa. Istraživanje je provedeno na muškim vozačima autobusa s minimalnim radnim stažem od 15 godina u dobi od 40 do 55 godina, zaposlenih u ZET-u s područja grada Zagreba i okolice. Svi vozači bili su u stalnome radnom odnosu i sposobni za obavljanje poslova vozača autobusa. Uzorak ispitanika činilo je 120 vozača autobusa, od kojih je 5 isključeno iz analize zbog djelomično ispunjenih upitnika, što znači da je analiza provedena na uzorku od 115 vozača autobusa. Svi ispitanici sudjelovali su u istraživanju dobrovoljno i anonimno te su birani sustavnim slučajnim odabirom. Ispitivanja vozača provedena su u prostorijama ZET-ovih garaža u Podsusedu, Dubravi i Velikoj Gorici, a mjerenje položaja tijela i kratki intervjui s njima vođeni su na njihovu radnom mjestu, u autobusu. Podatci su prikupljeni s pomoću sljedećih upitnika: Upitnik o bolovima mišićno-koštanog sustava (engl. The Örebro Musculoskeletal Pain Questionnaire – ÖMPQ), Upitnik za određivanje indeksa radne sposobnosti (engl. Work Ability Index Questionnaire – WAI), Upitnik za procjenu neergonomskih uvjeta rada (SNUR), Upitnik za procjenu izloženosti mišićno- koštanog sustava neergonomskim radnim uvjetima (engl. Rapid Upper Limb Assessment – RULA), Upitnik za procjenu duljine sjedenja (engl. International Physical Activity Questionnaire – IPAQ). Svaki popunjeni upitnik bio je šifriran te je na taj način osiguravana anonimnost ispitanika. Sve upitnike ispitanici su popunjavali nakon svoje radne smjene. Za mjerenje razine tjelesne aktivnosti korišten je pedometar marke Yamax 200. Za obradu podataka korišten je Spearmanov koeficijent korelacije, regresijska analiza Wilcoxon Rank Sum test, Whiteov test i Box-Cox test. Statistička analiza provedena je korištenjem programskog paketa SAS System (SAS Institute Inc., North Carolina, USA). Na temelju dobivenih rezultata istraživanja zaključuje se da je učestalost bolova mišićnokoštanog sustava dobivena Upitnikom o bolovima mišićno-koštanog sustava (ÖMPQ) prisutna kod 96 % ispitanika, a razina radne sposobnosti vozača autobusa dobivena s pomoću indeksa radne sposobnosti bila je odlična kod 26 (22, 6 %) vozača, dobra kod 52 (45, 2 %) vozača, umjerena kod 27 (23, 5 %) vozača, a loša kod njih 10 (8, 7 %). Ispitanici su pokazali da im u radu najviše smetaju neudobna sjedala, zatim neprimjerena temperatura kabine, prekomjerne vibracije, prekomjerna buka, suhoća zraka, smjenski rad, nedovoljno osvjetljenje kabine, prekovremeni rad, dok im najmanje smeta rad noću. Ispitanici u prosjeku provedu dnevno 9, 6 sati u sjedećem položaju. Kod većine ispitanika razina mehaničkog i posturalnog opterećenja na poslu (RULA) srednjega je i visokog rizika, dok je razina tjelesne aktivnosti (mjerena pedometrom) u prosjeku iznosila 5091 koraka u danu. Viša razina tjelesne aktivnosti povezana je s višom razinom zdravlja mišićno-koštanog sustava i boljim indeksom radne sposobnosti. Povećanje prosječnog broja koraka u danu za 1000 u prosjeku smanjuje ÖMPQ rezultat za 5, 1 % (95%-tni interval pouzdanosti (95% CI): 2, 7 %, 7, 5 %) te povećava vrijednost WAI indeksa za 0, 8 (95% CI: 0, 42, 1, 25). Također se pokazalo da su lošiji neergonomski uvjeti rada povezani s lošijim zdravljem mišićno- koštanog sustava i lošijim indeksom radne sposobnosti. Jedinično povećanje smetnji uzrokovanih mikroklimatskim i ergonomskim uvjetima na radnome mjestu povezano je s prosječnim povećanjem ÖMPQ rezultata za 18, 7 % (95% CI: 11, 1 %, 27, 0 %) te s prosječnim smanjenjem WAI indeksa za 2, 9 (95% CI: -4, 06, -1, 66), dok je jedinično povećanje smetnji uzrokovanih radnim uvjetima povezano s prosječnim povećanjem ÖMPQ rezultata za 22, 0 % (95% CI: 15, 1 %, 29, 4 %) te s prosječnim smanjenjem WAI indeksa za 2, 8 (95% CI: -3, 87, -1, 77). Nije pronađena povezanost između vremena sjedenja i razine zdravlja mišićno- koštanog sustava. Pronađeno je da je tjelesna aktivnost medijator između neergonomskog položaja tijela, mikroklimatskih uvjeta rada i udobnosti sjedala te zdravlja mišićno-koštanog sustava, ali da nije medijator između radnih uvjeta, koji uključuju smjenski, noćni te prekovremeni rad i zdravlja mišićno- koštanog sustava. Ispitivanje povezanosti tjelesne aktivnosti, sjedenja i neergonomskih radnih uvjeta s razinom zdravlja mišićno-koštanog sustava u profesionalnih vozača autobusa trebalo bi poslužiti boljem razumijevanju njihova međusobnog odnosa, posebice u segmentu tjelesne aktivnosti kao medijatora zdravlja mišićno-koštanog sustava. Dobiveni podatci trebali bi također poslužiti kao važan argument oblikovanja budućih javno-zdravstvenih i kinezioloških intervencija za unapređenje zdravlja profesionalnih vozača autobusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kineziologija

POVEZANOST RADA