Pregled bibliografske jedinice broj: 1133714
Poruka knjige Karla Jaspersa ,,Pitanje krivnje" poraženima i naše dvojbe?
Poruka knjige Karla Jaspersa ,,Pitanje krivnje" poraženima i naše dvojbe? // Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive - Je li Drugi svjetski rat gotov? / Najbar-Agičić, Magdalena (ur.).
Zagreb: Kliofest, 2020. str. 10-10 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1133714 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poruka knjige Karla Jaspersa ,,Pitanje krivnje"
poraženima i naše dvojbe?
(The message of Karl Jaspers' book "The Question of
Guilt" to the defeated and our doubts?)
Autori
Volner, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive - Je li Drugi svjetski rat gotov?
/ Najbar-Agičić, Magdalena - Zagreb : Kliofest, 2020, 10-10
Skup
Povijest u javnom prostoru: stanje i perspektive - Je li Drugi svjetski rat gotov?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.12.2020
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
rat, moral, krivnja, ciklusi nasilja
(war, morality, guilt, cycles of violence)
Sažetak
Na temelju Jaspersove knjige „Pitanje krivnje” o odnosu poraženih i pobjednika možemo reći da su prvi dani na milost i nemilost drugih na čiju dušu pada izbor sredstava. Ako stoji općeprihvaćeni zaključak o nepostojanju kolektivne odgovornosti naroda za lopovluk, deportacije i ubojstva počinjenih od strane pojedinih osoba, političkih pokreta..., onda ovime konstatiram zagovor poraženoga za milost. Milosti uglavnom nikada nije bilo. Pobjednik bi, eventualno, s razine političkog nastupanja postupao pragmatično tako da ne izgubi obraz. Ali i svako raspravljanje o postupanju pobjednika vodi k pitanjima moralne filozofije čiji su zaključci toliko jasni da vrijede i za zajednicu anđela. Manifestaciju moralne filozofije smo trebali vidjeti u potpunoj realizaciji moderne. Zbog navedenog moramo uvesti određene metodske prepreke kod rasprave o suočavanju s prošlošću. Smatram da je nužno odvajanje nasilja koje nas opterećuje u dvije sintetske grupe, etničkog sukoba i revolucionarnog terora. Svaka grupa ima svoj kauzalni, vremenski i prostorni opseg s odvojenim vremenskim trajanjem. Budući se radi o različitim ciklusima nasilja, treba ih i zasebno analizirati. Oni se mogu dodirivati i dodiruju se, mogu završavati različitim intenzitetima: građanskim nemirima, političkim rezolucijama i vojnim sukobom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
