Pregled bibliografske jedinice broj: 1133662
Fiskalna politika i uvođenje Eura
Fiskalna politika i uvođenje Eura // Zbornik radova znanstvenog skupa Održivost javnih financija na putu u monetarnu uniju / Družić, Gordan ; Šimović, Hrvoje ; Basarac Sertić, Matrina ; Deskar-Škrbić, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020. str. 220-235
CROSBI ID: 1133662 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fiskalna politika i uvođenje Eura
(Fiscal policy and introduction of the Euro)
Autori
Čuček, Bojana ; Grdinić, Maja ; Drezgić, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova znanstvenog skupa Održivost javnih financija na putu u monetarnu uniju
Urednik/ci
Družić, Gordan ; Šimović, Hrvoje ; Basarac Sertić, Matrina ; Deskar-Škrbić, Milan
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
220-235
ISBN
978-953-347-320-8
Ključne riječi
fiskalna politika, monetarna unija, euro, konvergencijski kriteriji, ERM II, realna konvergencija, Republika Hrvatska
(fiscal policy, monetary union, euro, convergence criteria, ERM II, real convergence, Republic of Croatia)
Sažetak
Snaga države u napretku i svladavanju neravnoteža ogleda se u dobrom i odgovornom vođenju fiskalne politike. Razborita fiskalna politika ima značajnu ulogu u postizanju konvergencijskih kriterija s ciljem uvođenja eura. Ulaskom u eurozonu fiskalna politika dobiva ključnu ulogu. Postizanje konvergencijskih kriterija, propisanih Ugovorom iz Maastrichta, obveza je svake buduće članice eurozone jer pokazuje stabilnost i otpornost zemlje kandidatkinje. Uz nominalnu konvergenciju, veliku ulogu ima realna konvergencija koja se sve više zanemaruje i žrtvuje. Razdoblje ulaska u eurozonu obilježeno je velikom svjetskom financijskom krizom koja je znatno utjecala na ispunjenje kriterija i prilagodbu zemalja. Javni dug i deficit zemalja Europske unije značajno su porasli i doveli do neodrživosti fiskalne politike, a većina zemalja nije primijenila adekvatnu fiskalnu politiku u cilju saniranja neravnoteža. Posljednjihnekoliko godina Europskaunija i eurozona imaju blag zaostatak u usporedbi s ostalim svjetskim silama. Zbog togajecijela eurozona u opasnosti dođe li do nove krize i neravnoteža. Hrvatska još uvijek nema održivu fiskalnu politiku, ali je na dobrom putu uvođenja eura, uz povoljna kretanja nominalne konvergencije. Stoga je i glavna hipoteza ovog rada da će uvođenje eura pozitivno dugoročno djelovati na stabilnost javnih financija. Izazov fiskalne politike je u smanjenju javnog duga koji će 2022. godine još uvijek biti iznad 60%. Problem izvire iz ponešto nepovoljnije realne konvergencije koja upućujena slab i usporen rast.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Rijeka