Pregled bibliografske jedinice broj: 1133387
Kritička analiza normativnog okvira o gospodarenju otpadom u Zagrebu i Hrvatskoj
Kritička analiza normativnog okvira o gospodarenju otpadom u Zagrebu i Hrvatskoj // Socijalna ekologija (2022) (znanstveni, prihvaćen)
CROSBI ID: 1133387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kritička analiza normativnog okvira o gospodarenju otpadom u Zagrebu i Hrvatskoj
(Critical Analysis of the Normative Framework on Waste Management in Zagreb and Croatia)
Autori
Perkov, Ivan
Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima,
znanstveni
Izvornik
Socijalna ekologija (2022)
Status rada
Prihvaćen
Ključne riječi
gospodarenje otpadom, zbrinjavanje otpada, normativni okvir, Zagreb
(waste management, waste disposal, normative framework, Zagreb)
Sažetak
Sustavi gospodarenja otpadom postaju jedna od ključnih komunalnih neuralgičnih točaka suvremenog društva, a problem posebno eskalira u velikim urbanim centrima. Otpad danas možemo povezati s nizom ekoloških i javnozdravstvenih rizika, a neadekvatno postupanje s otpadom može negativno utjecati na ostvarenje temeljnih ljudskih prava i ozbiljno narušiti kvalitetu života u društvu. Ovaj se rad fokusira na normativnu dimenziju sustava gospodarenja otpada u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Rad se temelji na ideji da se univerzalno prihvaćene društvene vrijednosti prenose ili bi se trebale prenijeti u društvene norme, a onda i u stanje na terenu. U radu se stoga proučavaju normativni akti koji tematiziraju otpad i reguliraju postupanje s njime. Proučava se ukupno devet ključnih normativnih dokumenata na tri normativne razine (Europska unija, Republika Hrvatska, Grad Zagreb). Dokumenti koji se analiziraju nisu samo različitih razina nego su i različitog tipa (strategije, planovi, direktive, zakoni). Komparativnom analizom navedenih dokumenata došlo se do nekoliko relevantnih zaključaka: Prvo, zagrebački se i hrvatski normativni dokumenti deduciraju iz europskih, a u određenoj se mjeri i doslovno prepisuju. Daljnjom je analizom ustanovljeno i da hrvatski normativni okvir nije konzistentan. Zastarjela strategija i iz nje proizlazeći zakon ne uvažavaju najnovije europske trendove u pogledu kružnoga gospodarstva i održivog gospodarenja otpadom pa imamo svojevrsni hibridni, u realnosti neodrživi model. Drugo, u nacionalnim i gradskim normativnim aktima prepoznat je deficit operativnih smjernica uključenja civilnih udruga, građana i ostalih relevantnih aktera u procese odlučivanja, a očita je i podzastupljenost inzistiranja na edukaciji građana o ovim temama, u odnosu na iskazano u europskim dokumentima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus