Pregled bibliografske jedinice broj: 1133376
Glazbeidoskop - višesenzorno iskustvo glazbenih aktivnosti
Glazbeidoskop - višesenzorno iskustvo glazbenih aktivnosti // Državni stručni skup za učitelje razredne nastave: Vizualizacija u obrazovanju
Hrvatska; online, 2021. (pozvano predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 1133376 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glazbeidoskop - višesenzorno iskustvo glazbenih
aktivnosti
(Musicoscope - multisensory experience of musical
activities)
Autori
Zrinka Šimunović
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
Državni stručni skup za učitelje razredne nastave: Vizualizacija u obrazovanju
Mjesto i datum
Hrvatska; online, 23.06.2021. - 25.06.2021
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
glazba, obrazovanje, višesenzorno iskustvo, vizualizacija
(music, education, multisensory experience, visualisation)
Sažetak
Vizualizaciju možemo opisati kao sposobnost da se nešto predoči ili zamisli u slikama. A što se primjenom u glazbenom području može opisati kao predočavanje glazbe koju čujemo pokretom (tijela), slikama, vizualnim efektima, odn. pretvaranje slušnog – neutjelovljenog u konkretno – utjelovljeno. Interakcija auditivnih, vizualnih i motoričkih doživljaja blizak je razvojnim potrebama i mogućnostima djeteta mlađe školske dobi koje na taj način postiže potpuni doživljaj glazbe. Takva sinestetička interakcija sluha, vida i motoričkih osjetila prisutna je i u dječjoj igri već u ranoj dobi. Zvuk je moguće osjetiti dodirom te on može pobuditi slikovitost, energiju, protočnost i periodičnost. Multisenzorna priroda ljudskog mozga – olakšava učenje, a to su u području glazbe prepoznali glazbeni pedagozi Zoltan Kodaly , Carl Orff, Edwin Gordon i Jaques-Emile Dalcroze koji su u svojim pristupima poučavanju glazbenih aktivnosti prednost dali vizualizaciji i pokretu uz glazbu. Način na koji doživljavamo glazbeno djelo i način na koji je naš mozak obrađuje razlikuje se od nota i harmonija koje ga sačinjavaju. Zato je vizualizacija glazbe izazovna jer se ono što tehnički čujemo i što doživljavamo razlikuje od osobe do osobe. Krajnji je cilj vizualizacije glazbe usklađivanje onoga što doživljavamo s onim što vidimo, radimo (pokret) i izvodimo. Najčešće vizualiziramo glazbene sastavnice: dinamiku, tempo, ritam, boju (glazbala ili glasa), ugođaj itd.. Tijekom predavanja predstavljeni su primjeri u vidu fotografija i video isječaka koji potkrepljuju najčešće vidove vizualizacije u glazbi: dječjim likovnim izričajem, računalnim animacijama, tjelesnim pokretom, računalnim vizualizacijama te mogućnostima dječjeg stvaralaštva u području vizualizacije glazbe.
Izvorni jezik
Hrvatski