Naslov
Krajobrazne značajke Općine Barban (Istra) i Grada Benkovca (sjeverna Dalmacija): sličnosti i razlike
(Landscape features of the municipality Barban ( Istria ) and the town Benkovac ( North Dalmatia ):similarities and differences)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pešić, Vesna ; Pavlović, Alojz

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Pozivnica: XI. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA „BARBAN U SRCU“ / - , 2021, 6-6

Skup
XI. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA „BARBAN U SRCU“

Mjesto i datum
Barban, Hrvatska, 29.04.2021. - 30.04.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
krajobraz, Barban, Benkovac
(landscape, Barban ( Istria ), Benkovac ( North Dalmatia ))

Sažetak
Cilj// Registrirati sve ono što je moguće zamijetiti u određenim pejzažima : bilo da se radi o ostacima njihovih prirodnih okoliša ili da je isto stvoreno i oblikovano čovjekovim djelovanjem odn. među-djelovanjem čovjeka i postojećih prirodnih okoliša. Objekti i metode//Unutar dva različita i geografski udaljena prostora bilježila su se imena njihovih toponima ; popisano se ( načelno ) gledalo razvrstavati u dvije osnovne kategorije: prirodni pejzaž i tzv. kulturni pejzaž. Dobiveni podatci su se međusobno uspoređivali. Za utvrđivanje sličnosti odn. razlika koristila se je deskriptivna metoda. Rezultati//Popisom toponima bio je obuhvaćen prostor Grada Benkovca ( Sjeverna Dalmacija ) i prostor Općine Barban ( Istra ). U benkovačkom kraju se evidentiraju 42 zasebne jedinice kao posebni oblici topografije, vegetacijskog pokrova, načina korištenja zemlje ili uzorka naselja. Na barbanskom području takvih je 30 jedinica. Broj imena agrarnih prostora u analiziranom dalmatinskom pejzažu je bio 3 a u analiziranom istarskom 1. Broj imena slobodnih prostora u prvom je bio 7 a u drugom 4 ; benkovački kraj je nešto šumovitiji ali i kršovitiji dočim barbanski prostor obiluje sa nešto više vode. Prema imenima toponima u benkovačkom kraju se zatiče nešto veći broj imena vezanih za plemićke posjede ( 7 ) u kojima se uglavnom i danas nalaze ostaci nekadašnjih utvrda za razliku od barbanskog gdje dominiraju toponimi vezani za obiteljske/porodične posjede ( 15 ) koji su nešto prepoznatljiviji po svojim zasebnijim tipovima obiteljskih kuća odn. pripadajućim im dvorišta ili pak dimnjaka. Rasprava//Raspraviti je kako to da je benkovački kraj nešto agrarniji unatoč veće pokrivenosti šumom i kršem nego barbanski koji ( ipak ) ima nešto više toponima vezanih za vodu. Zaključak/ Umjesto zaključka//Ipak, sa sigurnošću se ne može zaključiti kako se na svakom od pojedinih prostora može osjetiti i prepoznati nekakav njihov jedinstveni i neponovljivi ˝genius loci˝ ( duh mjesta/ duh prostora ), koji bi od prve snažno i upečatljivo dojmio promatrača - što ne znači da ti prostori, kao takvi, nisu u njihovih žitelja formirali stanovite posebne osjećaje pripadnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Geografija

Napomena
Kako ni jedan od troje autora nisu mogli zbog
zdravstvenih tegoba odnosno ozbiljnih obiteljskih
situacija nazočiti skupu rad je prezentirao prof.
Slaven Bertoša, prof. povijesti na FF u Puli.

POVEZANOST RADA