Naslov
Emocionalni i psihosomatski aspekti prilagodbe na zahtjeve srednje škole
(Emotional and psychosomatic aspects of adaptation to high school demands)

Autori
Kozjak Mikić, Zlatica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet/ Odsjek za psihologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
01.03

Godina
2011

Stranica
157

Mentor
Prof.dr. sc. Nataša Jokić-Begić

Ključne riječi
prilagodbeni stres ; adolescencija ; samoefikasnost ; psihosomatske i emocionalne teškoće ; kvantitativno i kvalitativno istraživanje
(adaptation stress ; adolescence ; self-efficacy ; psychosomatic and emotional difficulties ; quantitative and qualitative study)

Sažetak
Prema Lazarusovom modelu stresa, zdravstvene teškoće koje se javljaju zbog izloženosti nekoj situaciji rezultat su interakcije karakteristika situacije s čimbenicima okoline i karakteristikama osobe. Ključnu ulogu imaju medijacijske varijable, od kojih su najvažnije kognitivne procjene situacije i suočavanje. Longitudinalnim mješovitim istraživačkim nacrtom u dvije faze mjerenja provjerena je primjenjivost modela u objašnjavanju zdravstvenih teškoća adolescenata (izraženost somatskih i emocionalnih teškoća), u specifičnom kontekstu determiniranom promjenom obrazovne razine. U kvantitativnom dijelu istraživanja sudjelovalo je ukupno 334, a u kvalitativnom (fokus grupe) 38 učenika prvih razreda srednje škole. Primijenjeni su: Upitnik samoefikasnosti za djecu i adolescente (Muris, 2001), Skala suočavanja sa stresom za djecu i adolescente (Vulić-Prtorić, 2002), Upitnik psihosomatskih simptoma (Vulić- Prtorić, 2005), Upitnik CORE-YP (Twig i suradnici, 2008), te Skala područja zabrinutosti (Kozjak Mikić, 2008). Rezultati su obrađeni složenom analizom varijance, hijerarhijskom regresijskom analizom, diskirminacijskom analizom, te analizom sadržaja diskusija.Tijekom prilagodbenog razdoblja oko 15-17% sudionika ima izraženije psihosomatske i emocionalne teškoće. Djevojke i učenici gimnazija imaju više teškoća nego li dječaci i učenici strukovnih škola. Neočekivano, dječaci gimnazija ne razlikuju se statistički značajno u izraženosti emocionalnih teškoća od djevojaka. Predviđanju zdravstvenih teškoća tijekom prve godine srednjoškolskog obrazovanja pridonose varijable samoefikasnost, područje zabrinutosti, spol i, u najvećoj mjeri, načini suočavanja sa zahtjevima škole. Razlikovanju skupina s dobrom i lošom prilagodbom pridonose najviše korištenje strategija Emocionalna reaktivnost i Izbjegavanje, niska samoefikasnost, te visoka akademska zabrinutost. Statistički je značajno preklapanje sudionika s teškoćama obje vrste. Rezultati se mogu objasniti u okviru tripartitnog modela emocija, a ujedno su potvrda primjenjivosti Lazarusova modela u specifičnom psihosocijalnom kontekstu. Osim toga, mogu poslužiti pri kreiranju i implementiranju programa koji bi olakšali prilagodbu učenika, što su praktične implikacije provedenog istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA