Naslov
Emocionalna uznemirenost i negativne automatske misli učenika tijekom srednjoškolskog obrazovanja
(Emotional Distress and Negative Automatic Thoughts of Students During Secondary School Education)

Autori
Kozjak Mikić, Zlatka ; Mikić, Karla ; Odak, Hrvoje

Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 49 (2021), 1; 3-23

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Emocionalna uznemirenost ; Negativne automatske misli ; Longitudinalno istraživanje ; Adolescenti
(Emotional Anxiety ; Negative Automatic Ideas ; Longitudinal Survey)

Sažetak
Epidemiološka istraživanja bilježe trend porasta teškoća mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata. Cilj istraživanja bio je ispitati emocionalnu uznemirenost i negativne automatske misli učenika tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Uključena su 204 sudionika, a podatci su prikupljeni upitnikom CORE-YP i Upitnikom automatskih misli za vrijeme učenja u pet vremenskih točaka. Analizirani su deskriptivni podatci i provedena analiza varijance ponovljenih mjerenja. Nakon prelaska u srednju školu 26, 52 % učenika pokazuje povišenu emocionalnu uznemirenost. Pred kraj svake nastavne godine, ovisno o godini obrazovanja, detektira se od 38, 07 % do 55, 44 % učenika s povišenom emocionalnom uznemirenošću, a za 22, 10 % do 26, 09 % učenika rezultat je iznimno povišen. Na kraju drugog razreda emocionalna uznemirenost je statistički značajno viša u odnosu na ostale razrede, osim završnoga. Negativne automatske misli i emocionalna uznemirenost visoko su i statistički značajno povezane. Negativne automatske misli povezane sa strahom od neuspjeha i razočaranja roditelja najčešće su na kraju drugog razreda. Učestalost misli povezanih s razočaranjem roditelja tijekom srednje škole opada, dok učestalost misli povezanih s manjkom motivacije za učenje raste. Vrijeme prije završetka drugog razreda srednje škole osobito je rizično za razvoj teškoća mentalnog zdravlja. Stoga upravo tijekom drugog razreda treba realizirati najviše aktivnosti za očuvanje mentalnog zdravlja te provoditi sustavni probir učenika u riziku. Za to mogu koristiti ovdje provjereni upitnici. Dobiveni rezultati sukladni su pretpostavkama kognitivnih modela disfunkcionalnog doživljavanja i ponašanja, u okviru kojih se interpretiraju.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA