Pregled bibliografske jedinice broj: 1132711
Torakalni bolni sindrom u fizijatrijsko-reumatološkoj ambulanti – diferencijalna dijagnoza
Torakalni bolni sindrom u fizijatrijsko-reumatološkoj ambulanti – diferencijalna dijagnoza // Fizikalna i rehabilitacijska medicina, 35 (2021), 1-2; 34-46 doi:10.21751/FRM-35-1-2-3 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1132711 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Torakalni bolni sindrom u fizijatrijsko-reumatološkoj ambulanti – diferencijalna dijagnoza
(Thoracic pain syndrome in physiatric rheumatology outpatinet unit - differential diagnosis)
Autori
Jakšić, Katarina ; Djukić-Koroljević, Zrinak ; Ratajec, Ana ; Perić, Porin
Izvornik
Fizikalna i rehabilitacijska medicina (1846-1867) 35
(2021), 1-2;
34-46
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
torakalni bolni sindrom ; infarkt miokarda ; fizikalna terapija
(thoracic pain syndrome ; miocardial infarction ; physical therapy)
Sažetak
Torakalni bolni sindrom označava skup simptoma kao što su bol, zatezanje, probadanje, osjećaj napetosti prilikom dodira ili trnjenje u području torakalne kralježnice s mogućim širenjem bolova u prsni koš. Bolesnike ovakvi bolovi nerijetko uplaše zbog sličnosti simptoma s akutnim infarktom miokarda, pa je pritom važno brzo isključiti ovo po život opasno stanje. Uzroci torakalnog bolnog sindroma su brojni, a najčešćim se smatra mišićno-koštana bol. Bolesnici često dolaze u fizijatrijsku ambulantu zbog bolova u torakalnom području koji ometaju njihove svakodnevne aktivnosti. Bolovi su najčešće kratkotrajni, ali se mogu ponavljati u više navrata tijekom života. Dijagnoza se oslanja na klinički pregled koji se nadopunjava slikovnim pretragama i to najčešće konvencionalnom radiografijom, kompjutoriziranom tomografijom (CT), magnetskom rezonancijom (MR) i elektromioneurografijom (EMNG). Glavni cilj liječenja je ublažavanje bolova i povećanje kvalitete života oboljelih. To se postiže primjenom analgetika, edukacijom o izbjegavanju provocirajućih čimbenika i fizikalnom terapijom. Medicinska gimnastika je najčešće primjenjivana metoda kojom se vježba uglavnom ekstenzorna muskulatura kralježnice, povećava fleksibilnost kralježnice i pravilno držanje tijela. Ostale fizikalne metode koje se koriste su elektroterapija, terapijski ultrazvuk, elektromagnetska terapija i laser te lokalna primjena topline i hladnoće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb,
Opća županijska bolnica Požega
