Pregled bibliografske jedinice broj: 1132598
Kontekstualni efekti u psihologijskom mjerenju
Kontekstualni efekti u psihologijskom mjerenju // Kontekst u psihologiji: konceptualni, teorijski i istraživački aspekti / Kolesarić, Vladimir ; Ivanec, Dragutin ; Domijan, Dražen (ur.).
Zagreb: Novi redak, 2021. str. 163-182
CROSBI ID: 1132598 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kontekstualni efekti u psihologijskom mjerenju
(Contextual effects in psychological measurement)
Autori
Buško, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kontekst u psihologiji: konceptualni, teorijski i istraživački aspekti
Urednik/ci
Kolesarić, Vladimir ; Ivanec, Dragutin ; Domijan, Dražen
Izdavač
Novi redak
Grad
Zagreb
Godina
2021
Raspon stranica
163-182
ISBN
978-953-8270-10-9
Ključne riječi
psihometrija, teorija valjanosti, testovni rezultati, uloga konteksta, psihometrijski tretman efekata
(psychometrics, validity theory, test scores, the role of context, psychometric treatment of context effects)
Sažetak
Prilog se bavi psihometrijskim gledištem (ili gledištima) o ulozi konteksta pri tumačenju bihevioralnih i psiholoških fenomena. Problem kontekstualnih utjecaja i njihova značenja razmatraju se pod vidom suvremenih shvaćanja valjanosti testovnih rezultata i validacijskog procesa. Opisuju se pritom neka od tipičnih kontekstualnih obilježja za koja postoje jasni, empirijski demonstrirani efekti na testovne rezultate pa tako i na kvalitetu upotrijebljenih mjernih postupaka. Glavni dio rada zamišljen je kao prikaz jednog konceptualnog i metodološkog okvira za analizu testovnih bruto rezultata, a koji može poslužiti i u analizi kontekstualnih efekata u psihologijskom mjerenju. Riječ je o teoriji latentnih crta i stanja (Steyer i sur., 1992, 2015) prema kojoj rezultati dobiveni primjenom bilo kojeg psihologijskog instrumenta nisu neovisni o situacijskim obilježjima odnosno obilježjima interakcije osobe i situacije/konteksta u kojemu se mjerenje odvija, što vrijedi i za instrumente namijenjene mjerenju stabilnih individualnih dispozicija. Implikacije nalaza koji potkrepljuju ovu teoriju značajne su u kontekstu validacijskih istraživanja, ali i u vezi s bilo kakvim vrstama praktičnih primjena psiholoških mjernih instrumenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija