Pregled bibliografske jedinice broj: 1132584
Gjuro Szabo i Moslavina
Gjuro Szabo i Moslavina // Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875. – 1943.) / Špikić, Marko (ur.).
Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2018. str. 163-180 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1132584 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gjuro Szabo i Moslavina
(Gjuro Szabo and Moslavina)
Autori
Pisk, Silvija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875. – 1943.)
/ Špikić, Marko - Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2018, 163-180
ISBN
978-953-6089-44-4
Skup
Hrvatski povjesničari umjetnosti: Gjuro Szabo (1875. – 1943.)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.10.2015. - 16.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Gjuro Szabo, Moslavina, srednji vijek, utvrde
(Gjuro Szabo, Moslavina, middle age, Castles)
Sažetak
U Muzeju Moslavine u Kutini čuva se dopis Gjure Szabe, tajnika Zemaljskog povjerenstva za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, upućen 26. lipnja 1916. ravnatelju pučke škole u Kutini Frani Luki Božiću. Szabo u dopisu pojašnjava da u privitku šalje bilješke i nacrte o starinama u Moslavini kako ih je on vidio i zatekao. Ujedno moli ravnatelja da on i ostala gospoda porade na tome »da se svijet uputi na starine« te da sam što više na njih pripazi. Szabo također naglašava da ima još sigurno mnogo toga u moslavačkom kraju o čemu se već naslućuje pa moli za bilo kakvu vijest ili nacrt, »ma bio i naivan«. Uz dopis čuvaju se i Szabine Bilješke o moslavačkim starinama iz kojih se razaznaje da je Szabo još 1907. posjetio moslavačke lokalitete, a tada crta i neke skice. Iste moslavačke lokalitete Szabo uključuje i u svoju najpoznatiju monografiju Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji koja je i nadalje neizostavan priručnik za proučavanje hrvatskih srednjovjekovnih utvrda, iako je od njenog izdavanja prošlo gotovo stotinu godina. Opisi moslavačkih srednjovjekovnih lokaliteta u Bilješkama ne razlikuju se previše od onih u monografiji. Ipak, opisi u Bilješkama su opširniji, dok su pojedini podaci u monografiji promijenjeni, najvjerojatnije uslijed pronalaska i interpretacije novih povijesnih dokumenata. Srećom, većina opisanih moslavačkih lokaliteta postoji i danas te su predmet povijesnih i arheoloških istraživanja. Cilj ovoga rada nije puko prepričavanje Szabinih opisa moslavačkih lokaliteta već i kritički osvrt na njegove interpretacije moslavačke povijesti. Ujedno će se pokazati koliko su moslavački srednjovjekovni lokaliteti istraženi, arheološki i povijesno, stotinjak godina nakon Szabih posjeta Moslavini. Drugim riječima, komparacijom nalaza suvremenih arheoloških istraživanja i pronađenih povijesnih dokumenata pokušat će se pokazati koliko je značajan bio Szabin rad te koliko je aktualan na početku 21. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija
