Pregled bibliografske jedinice broj: 1131886
Krsto Spalatin - promicatelj hrvatskoga jezika i identiteta u iseljeništvu
Krsto Spalatin - promicatelj hrvatskoga jezika i identiteta u iseljeništvu // Četvrti hrvatski iseljenički kongres. Povratak - stvarnost ili utopija?
Zagreb, Hrvatska, 2020. (ostalo, nije recenziran, sažetak)
CROSBI ID: 1131886 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Krsto Spalatin - promicatelj hrvatskoga jezika i
identiteta u iseljeništvu
(Krsto Spalatin - promoter of Croatian language and
identity in emigration)
Autori
Vulić Vranković Sanja ; Bodor, Tamara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Četvrti hrvatski iseljenički kongres. Povratak - stvarnost ili utopija?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.11.2020. - 06.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Krsto Spalatin, emigracija, hrvatski jezik, hrvatski identitet
(Krsto Spalatin, emigration, Croatian language, Croatian identity)
Sažetak
Krsto Spalatin (1909.-1994.) pripada među nekoliko najuglednijih hrvatskih filologa u hrvatskom iseljeništvu. Premda po primarnom filološkom određenju romanist, za svoga višedesetljetnoga života u iseljeništvu (u Rimu do 1948., zatim u SAD-u do smrti 1994.) bio je veliki promicatelj samosvojnosti hrvatskoga jezika, a time i hrvatskoga nacionalnoga identiteta. O tom svjedoče brojni njegovi radovi iz hrvatskoga jezikoslovlja. Budući da je bio cijenjeni profesor na Iowa Wesleyan College, njegove kroatističke filološke tekstove na engleskom jeziku čitao je veliki broj stranih filologa i ostalih intelektualaca. Dio Spalatinovih rasprava na engleskom jeziku, kojima je u središtu odnos hrvatskoga i srpskoga jezika, analizirale smo za potrebe izlaganja na Četvrtom hrvatskom iseljeničkom kongresu. Izabrale smo jedan tekst objavljen u teološkom časopisu Osoba i duh 1951. te nekoliko rasprava objavljenih u razdoblju od 1960. do 1967. u filološkom časopisu Journal of Croatian Studies. Želeći upozoriti na zablude američkih slavista koji su promicali tzv. srpsko-hrvatski jedinstveni jezik, Spalatin znanstveno argumentirano osporava njihove postavke. Ne manje je važan osvrt toga našega jezikoslovca na unitaristički Pravopis hrvatskosrpskog (srpskohrvatskog) jezika iz 1960. te njegov osvrt na Deklaraciju o nazivu položaju hrvatskoga jezika iz 1967. U kontekstu kasnijih političkih i društvenih zbivanja zanimljiva su i Spalatinova zapažanja o makedonskom i crnogorskom jeziku te o možebitnom budućem europskom zajedništvu. Tih se tema usputno dotiče u svojim radovima koji su predmetom naše analize.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kroatologija
