Pregled bibliografske jedinice broj: 1131788
Utjecaj dijaspore i recentnog iseljavanja na rezultate izbora u Republici Hrvatskoj
Utjecaj dijaspore i recentnog iseljavanja na rezultate izbora u Republici Hrvatskoj // Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma / Jurić, Tado ; Komušanec, Monika ; Krašić, Wollfy (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2021. str. 160-184 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1131788 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj dijaspore i recentnog iseljavanja na
rezultate izbora u Republici Hrvatskoj
(The impact of the diaspora and recent emigration
on the election results in the Republic of Croatia)
Autori
Jurić, Tado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma
/ Jurić, Tado ; Komušanec, Monika ; Krašić, Wollfy - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2021, 160-184
Skup
I. međunarodno znanstveno-stručni skup "Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.10.2020. - 20.10.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
: dijaspora, hrvatski izborni sustav, izborni inženjering, utjecaj dijaspore na izbore, Popis birača, iseljavanje
(diaspora, croatian electoral system, electoral engineering, influence of diaspora on elections, voter list, emigration)
Sažetak
Hrvatska dijaspora uslijed recentnog iseljavanja je svake godine sve brojnija, dok je istovremeno broj birača u dijaspori sve manji, kao i interes za izbore u Republici Hrvatskoj. Ova činjenica predstavlja ozbiljnu indiciju o nepovjerenju iseljenika u hrvatski politički sustav. Ključan administrativni problem čini zakonska stavka prema kojoj iseljenici ne mogu glasovati u XI. izbornoj jedinici (za dijasporu) dok se potpuno ne odjave iz Hrvatske. Pored činjenice što EUROSTAT, DESTATIS i BAMF pokazuju da hrvatski Zakon o prebivalištu ne poštuje preko 60% hrvatskih iseljenika jer se pri iseljavanju ne odjavljuju iz Hrvatske, birački popis nije uređen. Problematičnu stavku čini i sama metodologija kreiranja biračkog popisa prema kojem se čak i oni iseljenici koji se odjave na pet godina, ne smatraju iseljenicima s trajnom namjerom iseljenja, što rezultira zadržavanjem netočnog registra i popisa birača. Osnovna metodologija rada se zasniva na analizi primarnih baza podataka kao što su registar birača i popis birača, službenim demografskim bazama EUROSTAT, DESTATIS, BAMF, DZS te Zakonu o registru birača i izvješćima Ministarstva pravosuđa, kao i sekundarnim izvorima. Rezultat: Analiza podataka pokazuje da Hrvatska ne može imati 3.674.695 milijuna birača s prebivalištem u zemlji 2021 godine. S druge pak strane u dijaspori je registrirano svega 184.786 birača (uključujući i Hrvate iz BiH). Analiza pokazuje da je broj birača u dijaspori znatno veći nego što se pokazuje u službenim izvješćima. Unatoč činjenici eksponencijalnog porasta trenda iseljavanja od ulaska Hrvatske u EU i činjenici da je 2018. u Njemačkoj živjelo 405.000 hrvatskih građana, u isto vrijeme u Registru birača bilo je pak samo 86.984 hrvatskih birača dok je brojka registriranih aktivnih birača bila svega 29.000. U Njemačkoj je na hrvatskim parlamentarnim izborima 2020. glasalo svega 2.103 glasača, što na preko 300.000 osoba s pravom glasa predstavlja izlaznost od 0, 7 %. Konkretne mjere koje bi poboljšale odnose s izvandomovinskom Hrvatskom su: 1.) Uvođenje elektroničkog glasovanja putem aplikacije e-građanin ; 2.) Podjela XI. izborne jedinice na Iseljeništvo u Europi, Hrvati u BiH ; Prekooceanske zemlje ; 3.) Osobe koje izbivaju iz zemlje dulje od pet godina automatski registrirati u registru i popisu birača kao osobu koja glasuje u XI. izbornoj jedinici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest
