Naslov
Što kada (android) lutka progovori glasom emocije? ili terapijski učinci emocije u „Lutki" (2012.) Mira Gavrana
(What when a (android) doll speaks in a voice of emotion? or the therapeutic effects of emotion in Mira Gavran's „Doll" (2012))

Autori
Alfirević, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodna konferencija „Moć riječi", knjižica sažetaka / Poje, Andrea - Rijeka : Sveučilište u Rijeci, Odsjek za kroatistiku, 2020, 12-12

Skup
Međunarodna konferencija ''Moć riječi''

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.10.2020. - 23.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
(android) lutka, emocionologija, muško-ženski odnosi, terapija, „(SF) tragikomedija, emocije u književnosti
((android) doll, emotion, male-female relationships, therapy, „(SF) tragicomedy, Emotions in Literature)

Sažetak
Iako je android definiran kao „robot (stroj kojim upravlja računalo) s ljudskim izgledom“ (Cambridge International Dictionary, 1995.), čime je njegova temeljna domena znanstvena fantastika, u radu ćemo promatrati android- lutku, tj. ginoid (oznaka za „ženu-robota“), kojoj M. Gavran dodjeljuje emocionalnu/ljudsku kategoriju na primjeru drame Lutka (2012). Književnost, u svakome segmentu, pokazuje povezanost s emocijama (C. Jerkin, 2011.), a emocije u ovome radu promatramo sa stajališta emocionologije, suvremene književne teorije, koja je u procesu razvijanja (u Hrvatskoj od 2015. godine i okruglog stola „Povijest emocija: pomodni trend ili interdisciplinarna platforma“). Kada u muško-ženskim odnosima, kakve i u ovoj drami Gavran pod „povećalom“ donosi tematizirajući sukob Marka i Marije, ponestane riječi, ono što ih može vratiti na iskonski put ljubavi jest emocija. Zato će upravo emocija biti temeljni pokretački motiv ove suvremene hrvatske drame, a za njezinu afirmaciju bit će zaslužan „najsavršeniji android proizveden u laboratoriju“, Stela. Ma kako bizarno zvučalo, suprotstavljene međuljudske odnose pomirit će human(oidn)i robot, koji u drami postaje simbol humanog, a koje nerijetko izostaje, kako u odnosima dramskih protagonista, tako i u stvarnome životu. Time dolazimo do (samo)ljekovite spoznaje koja kod čitatelja/gledatelja budi duboku katarzičnu empatiju u susretu s fikcijskim. Pomoću emocija koje u nama izaziva književno djelo možemo steći praktično znanje koje se tiče izoštravanja percepcije i boljega razumijevanja ljudskih postupaka i njihovih motivacija (Robinson, 2005.). Stoga je razumijevanje „android- emocije“ u Lutki M. Gavrana gotovo terapijske naravi. Konačno, iako je Lutku sam autor prema vrsti odredio kao komediju, smatramo da bi je zbog njezinih crno- humornih elementa prikladnije bilo kategorizirati kao „(SF) tragikomediju". Ovo je ujedno prvi rad u hrvatskoj znanosti o književnosti koji jednom književnom tekstu suvremene hrvatske književnosti pristupa metodološki i teorijski iz književno- emocionološkog aspekta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Književnost

Napomena
Ovo je prvi rad u hrvatskoj znanosti o
književnosti koji jednom književnom tekstu
suvremene hrvatske književnosti pristupa
metodološki i teorijski iz književno-
emocionološkog aspekta.


This is the first work in Croatian science
about
literature that a single literary text
contemporary Croatian literature approach
methodologically and theoretically from the
literary
emotional aspect.

POVEZANOST RADA