Pregled bibliografske jedinice broj: 1131003
Bonifacije VIII., papa koji nije znao za dodvoravanje
Bonifacije VIII., papa koji nije znao za dodvoravanje // Studia honoraria archaeologica / Tončinić, Domagoj ; Kaić, Iva ; Matijević, Vinka ; Vukov, Mirna (ur.).
Zagreb: Arheološki zavod Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press, 2020. str. 437-450
CROSBI ID: 1131003 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bonifacije VIII., papa koji nije znao
za dodvoravanje
(Boniface VIII, a pope who did not know
to flatter)
Autori
Tolić, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Studia honoraria archaeologica
Urednik/ci
Tončinić, Domagoj ; Kaić, Iva ; Matijević, Vinka ; Vukov, Mirna
Izdavač
Arheološki zavod Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
437-450
ISBN
978-953-175-809-3
Ključne riječi
Bonifacije VIII ; papa ; povijest Crkve
(Boniface VIII ; pope ; history of the Church)
Sažetak
U kasnom srednjem vijeku, nakon abdikacije Celestina V. (1294.), za papu je u zakonito sazvanim konklavama i na zakonit način izabran kardinal Benedetto Gaetani, koji je kao novoizabrani papa uzeo ime Bonifacije VIII. (1294. – 1303.), čiji devetogodišnji pontifikat spada ne samo među najburnije, nego i najznačajnije u crkvenoj povijesti. Od izbora za papu pa sve do svoje smrti papa Gaetani je rijetko uživao u miru. Stalno je bio u nekim sukobima koje on – na temelju kritičkopovijesne analize događaja – nije želio niti ih tražio, ali su oni tražili i pronašli njega. No u svim tim događajima Bonifacije VIII., čiji se pontifikat referirao i na naše krajeve osnutkom Šibenske biskupije, ostao je dosljedan, odlučan i nepopustljiv u obrani kanonskih i crkvenih prava, neovisno o tome je li se radilo o moćnom francuskom vladaru Filipu IV. Lijepom, s kojim je gotovo cijeli ponitifikat bio u napetim odnosima, o franjevačkim „spiritualcima“, moćnoj rimskoj velikaškoj obitelji Colonna, ili nekom drugom. Brojne bule koje je u tim prigodama objavio nisu bile ni dodvorničke ni populističke, već upravo suprotno: jasne, oštre i nadasve pravedne, u skladu sa sviješću koju je Bonifacije VIII. imao o sebi kao vrhovnom pastiru i Crkvi koju je predvodio u tim prijelomnim vremenima. Ovaj članak ima dva dijela. Prvi je naslovljen: „Od 1294. do 1301. godine“ i sadrži šest odnosnih podnaslova u kojima autor govori o izboru i karakteru Bonifacija VIII., o njegovu sukobu s franjevačkim spiritualcima, sukobu sa rimskom velikaškom obitelji Colonna i s francuskim kraljem, kao i znamenitoj buli Clericis laicos koju je potonji sukob iznjedrio, te o osnutku Šibenske biskupije i Jubilarnoj godini. Drugi dio, koji ujedno predstavlja i burniji dio Bonifacijeva pontifikata, nosi naslov: „Od 1301. do 1303. godine“. Kao i u prvom, autor i u drugom dijelu podastire odnosne podnaslove u kojima govori o krucijalnim temama iz posljednjih godina Bonifacijeva pontifikata, kao što su: nastavak sukoba s francuskim kraljem i u tom kontekstu objavljenim bulama Salvator mundi i Ausculta fili carissime, zatim o manipulacijama francuskoga dvora oko krivotvorenja potonje bule, o važnom konzistoriju u Anagniju i znamenitoj buli Unam Sanctam, o atentatu na papu Bonifacija i njegovoj smrti te na koncu o maštovitim optužbama protiv njega u režiji francuskoga dvora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti