Naslov
Obrazovanje za financijsku pismenost u Hrvatskoj: uloga djeteta i globalni trendovi
(Financial literacy education in Croatia: the role of child and global trends)

Autori
Ivković Hodžić, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Međunarodna znanstveno-umjetnička konferencija "Nova promišljanja o djetinjstvu"

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 04.06.2021. - 05.06.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
sociologija djetinjstva, ekonomske aktivnosti djece, financijska pismenost, obrazovanje za financijsku pismenost, kurikulum
(sociology of childhood, children's economic activities, financial literacy, financial literacy education, curriculum)

Sažetak
Sociologija djetinjstva postavlja dijete u središte istraživanja preokrećući klasične sociološke teorije socijalizacije i dodjeljujući djetetu ulogu aktivnog društvenog aktera, a ne samo bića u postajanju (Prout i James, 1990) koje tek treba zaslužiti ulogu sudionika u sociološkom istraživanju tranzicijom u odraslost. Posebno mjesto u ovoj disciplini zasigurno zauzimaju istraživanja ekonomskih aktivnosti djece, počevši od Woodheada (1999) koji je istaknuo važnost dječje perspektive u kros-kulturnim istraživanjima dječjeg rada, pa sve do mnogih drugih autora koji su proučavali dječji rad u kućanstvu i obitelji, odnos između dječjeg rada i školovanja, ulogu džeparaca u odrastanju i vršnjačkim odnosima itd. (Solberg, 1996 ; Mizen, 2001 ; Abebe, 2007 ; Ruspini, 2012 ; Boneta et al, 2015). Bez obzira na spomenuta istraživanja i dalje je u akademskim i obrazovnim krugovima neobično razmatrati aktivnu djetetovu ulogu u ekonomskim aktivnostima, prije svega zbog toga što je društvena konstrukcija djetinjstva u moderni doživjela transformaciju iz djeteta kao ekonomski korisnog u dijete koje je ekonomski beskorisno, ali emocionalno neprocjenjivo (Zelizer, 1984). Prema Zelizer, sentimentalizacija djetinjstva posljedica je komodifikacije svih aspekata ljudskog života u modernom društvu pa se sklanjanjem djeteta s tržišta rada i ustoličenjem tzv. sakralnog djeteta uspostavljaju granice prema tržištu („čisto dijete“ spram „prljavog novca“). Ekonomska uloga djeteta međutim nije nestala, nego je modificirana: više nije u redu da dijete novčano doprinosi kućanstvu, ali je u redu da bude pasivni potrošač ili da obavlja neke neplaćene kućanske poslove u odgojne svrhe. Ovakva slika djeteta potvrđena je i u analizi hrvatskih udžbenika za niže razrede osnovnih škola (Ivković, 2013). U ovom kontekstu je, stoga, zanimljivo promatrati razvoj obrazovanja za financijsku pismenost koji se na globalnom planu intenzivno odvija zadnjih dvadesetak godina, a u koji je putem OECD-a uključena i Hrvatska. U tom procesu iskristalizirale su se dvije oprečne struje, neoliberalna i neomarksistička, koje naglašavaju različite segmente kurikuluma obrazovanja za financijsku pismenost smještajući ga odvojeno od ili unutar kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja (Arthur, 2012). Ovaj rad analizira različite nacionalne i lokalne, formalne i neformalne, kurikulume, programe i priručnike u Hrvatskoj koji se potpuno ili djelomično bave obrazovanjem za financijsku pismenost. Glavna istraživačka pitanja odnose se na prisutnost utjecaja navedenih globalnih struja u obrazovanju za financijsku pismenost, razvoj drugačijeg pristupa temeljenog na domaćim kulturnim ili strukturnim posebnostima, kao i ulogu djeteta (aktivna/pasivna, bivanje/postajanje).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA