Naslov
Metodički pristup romanu Kome zvono zvono
(Methodological Approach to the Novel To Whom the Bells Toll)

Autori
Pavlović, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
23.02

Godina
2011

Stranica
86

Mentor
Slavić, Dean

Neposredni voditelj
Slavić, Dean

Ključne riječi
Kome zvono zvoni, metodički pristup
(To Whom the Bells Toll, methodological approach)

Sažetak
Podaci iz Hemingwayeve biografije često upućuju na usku povezanost stvarnih podataka iz autorova života s njegovim djelima. Roman Kome zvono zvoni potvrđuje takve tvrdnje. Zaključeno je kako postoji veza povijesnih podataka s fikcijom što je rezultat Hemingwayeva stila u kojem se služi vlastitim iskustvom. Hemingway je sudjelovao u Španjolskom građanskom ratu i iz toga je crpio građu, a dodao je i druge podatke koji su mu poslužili prigodom karakterizacije likova. Autor je spomenuo samoubojstvo oca glavnoga junaka čime se poistovijetio s njim. U Robertovoj želji za pustolovinom i avanturom prepoznaje se autobiografska crta. Roman obiluje detaljnim opisima prirode, ali i opisima iskustava s bojišta. U mnogim Hemingwayevim djelima, kao što su Zbogom oružje, Snjegovi Kilimandžara i A sunce izlazi, spominje se tema smrti kao što je slučaj i u ovome romanu. Hemingway je opise pojedinih likova gradio je na stvarnim osobama. Prije svega treba istaknuti kako je lik Roberta Jordana temeljen na vojniku Robertu Merrimanu kojega je Hemingway upoznao u Španjolskoj za vrijeme rata. Moguće je prepoznati realne likove koje je autor transformirao u fikcionalne. Uz Roberta Merrimana, Hemingway spominje Prieta, vođu republikanaca, zatim, generale José Miaju i Vincenta Roju te Andréa Martyja, vodećega francuskoga komunistu i političkoga časnika u Internacionalnoj brigadi. Autor je spretno iskoristio književne tehnike kojima je pomogao čitatelju u vizualizaciji radnje. Posebno su važni unutarnji monolozi kojima se čitatelj povezuje s likom i na taj ga način shvaća. Dijalozi su vrlo energični i uz pomoć njih radnja biva jasnijom. Neke su situacije razumljivije ako ih se ne pripovijeda sa stajališta sveznajućega pripovjedača. Ulogu u naraciji nije preuzeo isključivo pripovjedač što je prodonijelo razvoju kompozicije romana. Naime, autor u pravocrtni tijek radnje uvodi retrospekcije uz pomoć dijelova koje govore likovi. Na taj način, određeni likovi preuzimaju ulogu pripovjedača i prekidaju monotoniju te vraćaju čitatelja u prošlost čime ga ujedno upoznaju s pozadinom situacije u kojoj se nalazi. Likovi u romanu postavljeni su u binarni odnos o kojem govori Lévi-Strauss. Binarizam pokazuje koje napetosti pokreću radnju. Takvom analizom, ulazi se u dubinu interpretacije i osvjetljava problem s više strana. Binarni par koji je osigurao napetost radnje prevenstveno je sukob fašista i republikanaca kao temeljni problem. Rat stvara raskole među zajednicama, a tako i među njihovim članovima. Taj zaključak dovodi do drugoga para, a to je odnos među likovima pri čemu se izdvajaju Robert nasuprot Pablu, te Maria nasuprot Pilar. Njihovi karakteri daju dinamiku radnji i ostvaruju emocionalnu reakciju u čitatelju. Konačno, dolazi do suprotstavljanja motiva u kojemu na jednoj strani stoji zadatak na drugoj ljubav što je paralela obvezi uma i želji srca. Hemingwayevo djelo Kome zvono zvoni dio je školskoga programa za četvrte razrede koji propisuje Ministarstvo obrazovanja Republike Hrvatske. Uzevši u obzir mnogobrojne načine interpretacije književnoga djela unutar školskoga plana, ovaj roman je interpretiran fragmentarno. Sat je održan u Gimnaziji Požega u jednom razredu općega i jednom razredu prirodoslovno-matematičkoga smjera. Odabrana tri ulomka učenici su analizirali uz pomoć zadanih smjernica, kratkoga sažetka romana i filma. Učenici su se suočili s novim okolnostima koje su podrazumijevale novu predavačicu i drugačiji način tumačenja, zbog čega im je bilo teže odmah se otvoriti. Postupnim ulaskom u interpretaciju, komunikacija se razvijala, a anonimna anketa na kraju sata pokazala je njihove iskrene odgovore na temu tumačene jedinice. Učenici su dobro prihvatili roman i razumjeli su protumačene probleme. Uz održani sat u školi unutar obvezne nastave, predlaže se interpretacija ovoga romana i u okviru izborne nastave čime se stvara kreativni prostor za učenike. Izborna nastava nudi veći broj sati za analizu pojedinih djela koja nisu kvalitetno interpretirana na obveznoj nastavi. Uz različite pristupe, moguće je usmjeriti se i na motivaciju učenika. Interes koji bi se tako stvorio siguran je znak za aktivnost skupine i pojedinaca te njihov angažman na satu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA