ࡱ> [08bjbj7ΐΐZW+ffpPhhh|||8@,|+hll+++++++$-/:'+Eh'+hh4l+ hh+ + "'#R3|"*+0+",//'#'#/h%  '+'+ +/f n: Bo~o LUJI Katoli ki bogoslovni fakultet Sveu iliata u Zagrebu Vlaaka 38 Zagreb e.mail: lujic.bozo@gmail.com NEKA OBILJE}JA HERMENEUTSKOGA PRISTUPA U SHVAANJU I IZLAGANJU SVETOGA PISMA U DJELIMA CELESTINA TOMIA Ovaj rad imao je zadau makar fragmentarno ukazati na temeljni hermeneutski klju  za razumijevanje djela hrvatskoga bibli ara, uglednoga profesora i franjevca, Celestina Tomia. U svome pristupu Bibliji Tomi je pokazivao otvorenost prema vani i vjernost Bo~joj rije i i predaji Crkve. U tome se osobito oslanjao na dokument Drugoga vatikanskoga sabora o Objavi Dei Verbum. U tom okviru Dei Verbum Tomi je iznio i neka na ela: Ope na elo: itati i tuma iti istim duhom: Pismo je nastalo pod utjecajem Duha Svetoga i treba ga tako i tuma iti imajui na umu sadr~aj i jedinstvo Svetoga Pisma, ~ivu predaju cijele Crkve. 2. Tu se nalaze i tri temeljna kriterija teoloake hermeneutike: sadr~aj i jedinstvo Svetoga pisma; ~iva predaja cijele Crkve , sensus fidelium i analogija vjere. 3. Tree na elo bilo bi sud Crkve. Tomi iznosi temeljna hermeneutska na ela na koja se treba oslanjati: Svako tuma enje mora uva~iti: a) filozofsko-literarnu analizu teksta, b) prenositi poruke u jezik i sliku svijeta u moderni jezik i danaanju sliku svijeta, u danaanju problematiku, te~nje i napetosti sadaanjega vremena, a da se ostane vjeran poruci Pisma, c) naglasiti izazovnu va~nost Biblije za danaanjeg ovjeka da stvori zrele ~ivotne odluke. Tomi zaklju uje: potrebno je da se biblijski tuma  u svom pristupu u egzistencijalnom susretu susretne s Biblijom. Upravo je to bio temelj upornosti, vjere i nade s kojima je Tomi pristupao Bibliji i radio cijeli ~ivot na njezinu posredovanju. Tomi je jednostavno bio ovjek Biblije: on je za nju ~ivio, na njoj radio i u nju vjerovao. Klju ne rije i: Biblija, hermeneutika, analiza teksta, povijest spasenja, prenoaenje poruke, predaja Crkve. Za razumijevanje djela jednoga bili ara va~no je otkriti temeljni njegov stav prema Svetome pismu, na ine na koje je pristupao biblijskim tekstovima, ali i cilj njegova istra~ivanja i posredovanja biblijske poruke. Iz navedenih koordinata moi e se cjelovitije sagledati cjelokupna biblijska djelatnost ali i umjerenost biblijskoga zauzetnika i ia itati njegova cjelokupna djelatnost u istra~ivanju Biblije. Ako bismo ovako na elno postavljene koordinate primijenili na rad i djelo Celestina Dinka Tomia, franjevca konventualca, dugogodianjega profesora biblijskih znanosti u Splitu i Zagrebu, vrsnoga pisca biblijskih lanaka i brojnih knjiga, onda bismo prvenstveno morali doku iti temeljni Tomiev stav prema Svetome pismu, ukazati na njegove na ine pristupa Pismu i njegovoj interpretaciji te na one naslovnike kojima je Tomi u kona nici i pisao svoje tekstove. Zato emo u ovome radu prikazati sljedee stavke koje nam omoguuju bolji uvid u Tomievu biblijsku djelatnost. 1. Tomiev na elan stav prema Svetom pismu; 2. Tomievu teorijsku hermeneutiku; 3. Tomiev osobni na in pristupa Svetom pismu; 4. Naslovnike kojima je bila upuena Tomieva biblijska poruka. Tomiev na elan stav prema Svetom pismu U svome vrlo zna ajnom djelu  Pristup Bibliji  Tomi iznosi svoj osnovni stav i o temeljit pogled na Bibliju. Tomi u tom smislu piae:  Sveto pismo je dragocjeno blago, koje je Bog dao Crkvi svojoj i ovje anstvu, isti, nepresuani izvor nadahnua, izdaana i sna~na hrana zemaljskim putnicima. Biblija ima neato jedinstveno: to nije knjiga koja nam govori o proalosti, to je knjiga po kojoj nam Bog govori danas. To je ~iva Bo~ja prisutnost. Iz ovih nekoliko uvodnih re enica posve je razvidno ato je Celestina Tomia Sveto pismo. Ono je za njega prvenstveno  nepresuaan izvor iz kojega se treba neprestano napajati; Biblija je  izdaana i sna~na hrana zemaljskim putnicima , ona je  dragocjeno blago . Taj nas izri aj podsjea na usporedbu o blagu i biseru koje ovjek otkriva, zala~e sve i trudi se doi do njih. Vrijednost blaga i bisera ne ovisi o ovjeku, nego je ona ve unaprijed sadr~ana u njima. To blago istina ne vide svi, ali je potrebno u initi da njegova vrijednost doe do izra~aja. Za otkrivanje toga dragocjenog blaga potrebna je odlu nost i nepodijeljenost vlastitoga bia, potrebna je odluka. To  dragocjeno blago , tvrdi Tomi, Bog je dao Crkvi i ovje anstvu. Ova tvrdnja je veoma zna ajna za razumijevanje Tomieva stava prema Svetom pismu. Prije svega Tomi isti e da je Sveto pismo Bo~ji dar koji nije pridr~an samo za nekolicinu nego dar koji je s jedne strane dar Crkvi koja e ga uvati, istra~ivati i od njega ~ivjeti, a s druge ono je isto tako i dar ovje anstvu koje u njemu treba tra~iti snagu, nadahnue i hranu na putu ~ivota. Na ovaj na in Tomi je razvlastio sve koji misle da Biblija pripada njima i da mogu s njome kao privatnim vlasniatvom raspolagati po miloj volji. Tomi isti e da Bo~ja rije  pripada svima: i onima u Crkvi i onima izvan nje. Tim svojim vrlo airokim stavom prema drugima Tomi postaje jako suvremen, jer preko Bo~je rije i pokazuje put za povezivanje Crkve i svijeta. U danaanjem vremenu ta se misao namee kao potreba. U tom istom smjeru ide i misao koju Tomi izri e malo dalje u svome tekstu kad tvrdi:  Biblija je spomenik religiozne i kulturne povijesti ovje anstva. Biblija je prvoklasni dokument kulturnog nasljea, izvoriate suvremene religiozne misli, knji~evno djelo neprolazne snage, pokazatelj za arheologe, nepresuano vrelo umjetni kih i knji~evnih nadahnua . Ovakvim svojim stavom prema Bibliji Tomi biblijsku poruku uokviruje u kulturu u najairem smislu rije i iz koje kultura crpi nadahnue i snagu za svoje stvarala ko djelovanje u najairem smislu rije i i u kojoj svatko mo~e pronai poticaj i napuniti se ~ivotnom snagom. Zbog toga Tomi i isti e va~nost povezanosti biblijske poruke i  religiozne i kulturne povijesti ovje anstva . Iz ovako temeljnog stava prema Bibliji ia itavamo i va~nost i potrebu biblijskoga studija koji Tomi u istom kontekstu s osobitim ~arom naglaaava. Ishodiate va~nosti biblijskoga studija vidi se u sna~no formuliranoj Tomievoj tvrdnji:  Za vjernike je posebno va~no poznavanje Biblije zbog njene uzviaenosti s obzirom na njeno porijeklo, njen sadr~aj, njenu svrhu.  Pismo je svakako osobito va~no za vjernike, koje Tomi posebno isti e, prije svega zbog podrijetla, sadr~aja i svrhe Pisma. U prilog toj svojoj tvrdnji Tomi navodi rije i Ivana Zlatoustog da je Biblija pismo  nebeskog Oca putni kom ovje anstvu daleko od domovine , potom to potvruje Biblijskom konstitucijom o objavi Dei Verbum tvrdei da Sveto pismo  sadr~i i jest Bo~ja rije  (DV24). Na kraju Tomi donosi veliku misao svetoga Bonaventure koji veli da je Pismo  Bo~je srce, Bo~ja usta, Bo~ji jezik . Sveto pismo je  najva~niji spomenik nadnaravne Bo~e objave . No Pismo je isto tako i nemanje i ljudska rije  koju su napisali sveti autori nadahnuti Bo~jim duhom. Ljudska rije  je zbog toga jer proizlazi iz ovjeka, iz njegove spoznaje, iz iskustva, iz ovjekova srca. Stoga i Bo~ja rije  dolazi preko ovjekovih iskustava, spoznaja, napora i ovjekova srca. Prema Tomiu, koji ostaje na tragu tradicionalnoga crkvenoga nauka, Bo~ja rije  poprima ovjekovo ruho, duboko osobno, i dolazi drugim ljudima u ljudskom govoru i ljudskoj rije i. Zbog svega toga va~no je poznavati autore, njihov ~ivotni kontekst, povijesno okru~enje i jezik kojim su sveti pisci pisali. Imajui sve to pred o ima Tomi poziva sa svim ~arom na zauzet studij Svetoga pisma citirajui ponovno Dei Verbum:  Prou avanje svetih stranica treba da bude kao duaa teologije (DV 24). Tomi osobito sna~no upozorava da bi studij Biblije za sveenike ali i  za svakoga koji se predaje evangelizaciji bio osobito potreban. Citirajui J. Ratzingera Tomi se s njime sla~e da sveenik  mora i sasvim prakti no pronai u toj rije i konstrukcijsku to ku svoje egzistencije. Drasti no re eno: on ne smije biti zanatlija kulta, nego razmatralac rije i . Tomi u tom kontekstu isticanja va~nosti Biblije i njezina studija za sveenike tvrdi:  Sveenik mora biti ovjek Biblije da mo~e dostojno i plodno vraiti svoju slu~bu rije i, slu~bu bogoatovlja i posveivanja, slu~bu pastira.  Sveenik bi se trebao uvati da ne rabi Bo~ju rije  za instrumentalizaciju suvremenoga ovjeka i za manipulaciju kad su posrijedi njegove nevolje i tjeskobe te nastojati biti sluga Rije i, njezin u itelj i prenositelj. Sveenik bi Bo~ju rije  Pisma trebao proro ki primjenjivati na svakidaanji ~ivot ovjeka. Studij Biblije potreban je takoer i za duhovni rast ovjeka  podcrtava Tomi  jer ovjek e u Bo~joj rije i nai snagu i hranu za konkretni ~ivot i nevolje koje se nalaze na ~ivotnom putu ovjeka. Bo~ja rije  trebala bi, prema Tomiu, postati  kruh ~ivota , te je ovjek treba itati u  vjeri i ljubavi , jer je Biblija Bo~ja rije  ljubavi koju treba tako i prihvatiti, ali je isto tako i dalje posredovati. Zbog toga ovjek i ~ivi od te Rije i, a ne samo od fizi koga kruha. Duhovni rast  prema Tomievu itanju biblijske poruke  nije samo rast za sebe nego je znatno potrebnije taj rast usmjeriti i prema drugome, kao ato je i Bo~ja rije  usmjerena prema drugome, prema ovjeku. No isto je tako istina da Bo~ja rije  raste s ovjekom, njegovom kulturom i djelovanjem. Zato je potrebno uvijek iznova  ukazuje Tomi  Bo~ju rije  utjelovljivati u vlastitu duau i vlastiti ~ivot, ali niata manje i u vlastito vrijeme i kulturu. S tog razloga ovjek pojedinac, a osobito bibli ar, treba biti zahvaen Bo~jom rije ju, oduaevljen njezinom snagom i obasjan njezinim svjetlom, treba biti zaljubljenik u Bo~ju rije . Svojim mukotrpnim radom i pisanjem Tomi je pokazao da mu je Bo~ja rije  bila ~ivotna zadaa, duhovna hrana i svjetlo ~ivota koje mu je svakodnevno pokazivalo put kroz ~ivot. Zato se Tomi neumorno trudio s pozitivnom straau znanstvenika kao sluge Bo~je rije i otkrivati Bo~ju rije  i posredovati je pisanjem svojim suvremenicima. Tomieva teorijska hermeneutika Svoj teorijski stav prema znanstvenom istra~ivanju i tuma enju Svetoga pisma Tomi je iznio u treem dijelu svoga vrlo va~noga introdukcijskoga djela u Sveto pismo  Biblijski pristup . U tom dijelu Tomi prikazuje hermeneutiku u klasi noj tradicionalnoj podjeli kao I. noematiku ( noema  misao) ili teoriju o smislu Svetoga pisma, II. heuristiku (heurisko  tra~iti) ili pronala~enje smisla Svetoga pisma, III. proforistiku (profero  iznositi) ili iznoaenje pronaenoga smisla. Sa uvavai tu klasi nu podjelu Tomi je oblikuje kroz sljedee tematske cjeline: 1. Hermeneutski problem danas; 2. Biblijski smisao; 3 Tuma enje Biblije; 4. Iznoaenje Biblijskoga smisla; 5. Kratka povijest egzegeze kroz stoljea. Nije nam cilj prikazati cjelokupnu Tomievu hermeneutiku, kakvu je dao u svojoj knjizi  Pristup Bbilbiji , jer bi nam to uzelo dosta vremena i prostora nego ukazati kako Tomi poznajui kretanja u suvremenoj hermeneutici i prikazujui njezine glavne tijekove ostaje na temeljnim postavka biblijske interpretacije kakva je donesena na II. vatikanskom saboru u Dogmatskoj konstituciji o bo~anskoj objavi Dei Verbum koju na mnogim mjestima citira i u duhu se na nju posvuda oslanja. Ostaje ipak zadivljujue kako je Tomi iznio razli ita glediata filozofske, protestantske, patristi ke i onda suvremene katoli ke hermeneutike na koju se u svom izlaganju oslanja. To sve pokazuje s jedne strane na istinsku Tomievu otvorenost prema novim i druk ijim kretanjima u znanstvenom pristupu Bibliji, ali i na na elnu opredijeljenost da ostane na temeljnim postavkama katoli koga nauka izra~enoga prvenstveno na Drugom vatikanskom saboru. Taj temeljni stav predstavlja temelj Tomieve hermeneutike i iz njega proizlaze druga konkretna na ela za shvaanje i prenoaenje biblijske poruke suvremenome itatelju. Sa~imajui diskusiju o heremenutici Tomi daje temeljna na ela na koja se treba bez daljnjega oslanjati: Svako tuma enje mora uva~iti: a) filozofsko-literarnu analizu teksta, b) prenositi poruke u jezik i sliku svijeta u moderni ʹuudP? h<h<CJOJQJ^JaJ&h h 5CJOJQJ\^JaJ h h CJOJQJ^JaJh CJOJQJ^JaJ&hjh 6CJOJQJ]^JaJ hjh CJOJQJ^JaJ h<5CJOJQJ\^JaJ h5CJOJQJ\^JaJ&h\ h\ 5CJOJQJ\^JaJ h|5CJOJQJ\^JaJ h|h|CJOJQJ^JaJ~ D n 0)/5 $`a$gd*T $ & Fa$gd? $`a$gd1j$a$gd `gd $`a$gd ^gd\ gd|$4(L^@X   l n !*!8!>!J!L!^!z!$%%%&''''H(ֺ֛yyyyh*|CJOJQJ^JaJ'jh?0JCJOJQJU^JaJh?CJOJQJ^JaJ h<h<CJOJQJ^JaJh97ICJOJQJ^JaJhWi]CJOJQJ^JaJhECJOJQJ^JaJh1jCJOJQJ^JaJh<CJOJQJ^JaJ(H(J(.)0)x)4+6+++D----...8/p/z/|//////00002223:345556J6~6uggh]"CJOJQJ^JaJ'jh`0JCJOJQJU^JaJh`CJOJQJ^JaJh*TCJOJQJ^JaJh~CJOJQJ^JaJh<9CJOJQJ^JaJhtCJOJQJ^JaJh?CJOJQJ^JaJh1jCJOJQJ^JaJ'jht0JCJOJQJU^JaJ(~6667&7J7r7l8n88899::$;8;<<===D=X== >v>|>>>4?H?l??B6B*D2D´䴠~pppppppppbhTCJOJQJ^JaJh<CJOJQJ^JaJhj;CJOJQJ^JaJ'jhWi]0JCJOJQJU^JaJ&hWi]hWi]6CJOJQJ]^JaJhWi]CJOJQJ^JaJ'jh]"0JCJOJQJU^JaJhCJOJQJ^JaJh*TCJOJQJ^JaJh]"CJOJQJ^JaJ%5=AZJ NUV[`_4ḋΔ$ $`a$gdP} $ & Fa$gd /=$a$gd9!E$a$gdj(D$a$gdfx $ & Fa$gdEl $`a$gd1 $`a$gd^ $`a$gd8} $`a$gd*T2DFFFFVGGGPHRHHHHH$IHIIIIIXJZJJJMN N8NNNNNN8O:OOOPP4QrQ®  vhhhhhhhh1CJOJQJ^JaJh<CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJh8}CJOJQJ^JaJhTCJOJQJ^JaJ'jh`X0JCJOJQJU^JaJh`XCJOJQJ^JaJh~CJOJQJ^JaJ'jh?0JCJOJQJU^JaJh?CJOJQJ^JaJ(rQRSS,TJTTT^TTTT4UUUUUUVXHXZXXXXXXXXDYFY`YhYnYYY ZZ8ZPZ䷩seehCJOJQJ^JaJ&h1hbp6CJOJQJ]^JaJh1CJOJQJ^JaJ&h1h+6CJOJQJ]^JaJh+CJOJQJ^JaJhbpCJOJQJ^JaJ hElhElCJOJQJ^JaJhTCJOJQJ^JaJhElCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ'PZjZ[[[[[ \n\l^n^^^^^`` aaaab2d4d6dddTe\efxyy~z´򦘄vvhvfvXvh:CJOJQJ^JaJUhj(DCJOJQJ^JaJhfx CJOJQJ^JaJ&h1h16CJOJQJ]^JaJh1CJOJQJ^JaJhBCJOJQJ^JaJhr{CJOJQJ^JaJhbpCJOJQJ^JaJ'jh0JCJOJQJU^JaJh+CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ! jezik i danaanju sliku svijeta, u danaanju problematiku, te~nje i napetosti sadaanjega vremena, a da se ostane vjeran poruci Pisma, c) naglasiti izazovnu va~nost Biblije za danaanjeg ovjeka da stvori zrele ~ivotne odluke. S tog razloga, Tomi donosi va~an zaklju ak kojega primjenjuje i na vlastito bavljenje Biblijom: potrebno je da se biblijski tuma  u svom pristupu u egzistencijalnom susretu susretne s Biblijom. Tomi osobito naglaaava da e itanje Biblije biti  istinito i plodno ako se ita u ozra ju Crkve, unutar ~ive Predaje Crkve  i na taj na in postavlja zdrave okvire za itanje i tuma enje Biblije. Istodobno Tomi naglaaava kako shvaanje Biblije stalno raste i stalno se poveava tako da e njegova punina biti u potpunom smislu rije i dosegnuta tek u parusiji. Imajui pred o ima tu spoznaju Tomi ispravno tvrdi da su i sve institucije modrene hermeneutike otvorene i slu~e dubljem shvaanju Bo~je rije i koja raste i razvija se unutar Crkve i unutar ovoga svijeta. U zaklju ku rasprave o hermeneutici Tomi iznosi uvid da se nova itanja Biblije odnose  na dva pola hermeneutskoga problema: sad je u srediatu subjekt- ita  teksta, sada prikladna metoda da se analizira tekst . Za egzistencijalno i politi ko itanje va~niji je subjekt, a za strukturalno i psihoanaliti ko naglasak je viae na tekstu. Svjestan da nova tuma enja otvaraju nove vidike, Tomi upozorava na opasnost apsolutiziranja nekoga tuma enja i stavljanja u slu~bu pojedina noga ili grupnoga interesa. On to ovako ka~e:  Opasnost je pretvoriti metodu u sistem, u initi od jednoga tehni koga sredstva metafizi ki princip . Na kraju krasno zaklju uje:  Svaki sistem koji ne pristupa Bibliji u vjeri i ljubavi, u vjeri Crkve i otvorenosti za djela ljubavi, nee nikada razbiti koru slova da u~iva slatkost i radost jezgre Bo~je rije i . Tomi je shvaajui tu zadau cijeloga se ~ivota u svom istra~iva kom radu na podru ju Biblije trudio razbijati koru slova i iznositi pred itatelje svu slatkost biblijske poruke. U svom prikazu hermeneutike Tomi navodi i njezine teoloake principe koji se nalaze prije svega u Dei Verbum: 1. Ope na elo: itati i tuma iti istim duhom: Pismo je nastalo pod utjecajem Duha Svetoga i treba ga tako i tuma iti imajui na umu sadr~aj i jedinstvo Svetoga Pisma, ~ivu predaju cijele Crkve. 2. Tu se nalaze i tri temeljna kriterija teoloake hermeneutike: sadr~aj i jedinstvo Svetoga pisma; ~iva predaja cijele Crkve , sensus fidelium i analogija vjere. 3. Tree na ela bilo bi sud Crkve. Posve na kraju svoje hermeneutike Tomi donosi naslov  Biblija danas u Crkvi ato predstavlja zapravo sa~etak njegova katoli koga biblijsko-teoloakoga pristupa Bibliji, ali isto tako i stanovitu ispovijed vjere: Crkva vjeruje da je Sveto pismo Bo~ja rije , utjelovljena u ljudski jezik i napisana za spasenje ljudi. Iz te injenice slijedi da je Bog onaj koji nadahnjuje Sveto pismo, da je ovjek pravi autor i pisac, da je Isus otajstvo, svrha i sadr~aj te da je Sveto pismo predano Crkvi. Iz takvih stavova slijedi da Sveto pismo treba imati sredianje mjesto u Crkvi i u srcu Bo~jega naroda. Vjernici bi trebali prou avajui Pismo otkrivati tajnu Krista poput u enika u Emaus. Egzeget bi trebao imati u vidu sve ono ato je gore ve re eno o tuma enju Pisma i toga se u svom izlaganju Pisma uporno i dr~ati. On Pismo treba tuma iti  istim Duhom dr~ei se dosljedno uputa Sabora koje su iznesene prije svega u Dogmatskoj konstituciji Dei Verbum na koju se uvijek iznova dosljedno i uporno poziva. Tako Tomi vidi zajedni ku, sinergijsku ulogu Pisma Crkve i biblijskih tuma a u poniranju u dubine tajne Bo~je ljubavi koja je objavljena u Isusu Kristu. Tomiev osobni na in pristupa Svetom pismu Tomievo spisateljsko biblijsko djelo je toliko opse~no da ga je teako obuhvatiti: ono obuhvaa cijeli Stari i gotovo cijeli Novi zavjet. Svakako za uuje i zadivljuje koliko je ovaj hrvatski bibli ar napisao  kao da je ~ivio viae ~ivota, a ne samo jedan. To, meutim, pokazuje koliko je Celestin Tomi bio posveen svome radu na prou avanju, produbljivanju i prenoaenju ste enih spoznaja u pisanom obliku itateljima svoga vremena i koliko je vjerovao u vrijednost Bo~je rije i. Piaui iz mjeseca u mjesec biblijske lanke u Glasniku svetoga Antuna Padovanskoga, kasnije Veritasa Tomi je pronaaao, usavraio i izoatrio svoj posebni pristup Svetome pismu. To nipoato ne zna i da Tomi i ranije nije imao svoj temeljni stav prema Bibliji  o tome je bilo viae rije i u prvome dijelu ovoga rada  nego samo pokazuje da je svoj pristup izgraivao na stalnoj komunikaciji sa svojim itateljima koje je uvijek imao pred o ima piaui svoje lanke. Stalna zauzetost u pisanju za obi ne ljude tra~ila je od ovoga bibli ara da bude jasan, itak, razumljiv, s dobrim smislom za pisanje, a on je za to bio nadaren i uz to se jednako tako uporno i trudio. Njegova je misao jasna, poruka nepomuena, biblijski vjerna osnovnome tekstu i povijesno stavljena u kontekst tako da je za itatelja bila probavljiva hrana za svakodnevni ~ivot. Da bi odgovorio ovoj svrsi, a i sam sklon takvom shvaanju Biblije, Tomi je razvio svoj posebni pristup Svetome pismu i svoj vlastiti narativni diskurs. Njegove knjige najbolje ozna uje i sam okvir koji je postavio njihov autor, a to je da je u njima prikazana povijest spasenja. Govorei upravo o toj injenici naa uva~eni bibli ar i kolega profesora Tomia fra Bonaventura Duda isti e da Tomievu Povijest spasenja pro~ima zlatna nit koju je ovaj bibli ar ~elio iznijeti  pred airoko itateljstvo, a to je: Bog koji se odlu io& na bo~ansku avanturu da stvori ovjeka i da za njega stvori svijet, te da toga ovjeka i ovje anstvo putovima udesnoga, esto za uenoga, Bo~jega nauma, putovima povijesti, dovede do eshatona, do kraja doduae zemaljske povijesti, ali u Kraljevstvo koje nema kraja.  U ovome kratkome ali nabijenome citatu fra Bonaventura Duda sa~ima sve ono ato odlikuje Tomiev pristup Bibliji: duboko teoloako-biblijski izvor Bo~jega nauma s ovjekom. Iz tog neiscrpnog izvora Bo~je naklonjenosti prema ovjeku i svijetu koje je Bog stvorio, Tomi crpi svoje najva~nije spoznaje i posreduje ih sljubavlju svojim itateljima. Temeljne su oznake Bo~jega spasiteljskoga djelovanja da Bog stvara svijet i ovjeka, da ga izvodi iz svekolikoga ropstva, vodi pustinjom ovoga svijeta i uvodi u Obeanu zemlju slobode u kojoj se u potpunosti ostvaruje Bo~ja vladavina. Upravo ova Bo~ja skrb kao voenje i uvoenje ovjeka i ovje anstva ine temelj brojnih Tomievih knjiga koje se mogu svesti pod naziv  povijest spasenja . Zato se s pravom mo~e tvrditi da je Tomi  egzeget odreaenjske zgodovine  kako to i ini poznati slovenski bibli ar France Rozman. I ovaj bibli ar vidi Celestina Tomia kao izvanrednoga egzegetu povijesti spasenja, ato uklju uje u sebi dvije odrednice: Tomi pristupa tekstu egzegetski tra~ei u njemu onu nit spasenja koja se prote~e od stvaranja pa ide do ovjekova kraja, ali i do svraetka povijesti. Ovako je Rozman opisao ovaj Tomiev pristup Bibliji kao povijesti spasenja:  Povijest spasenja napisao je vrlo jednostavno. Sve je ispripovjeeno tako da je razumljivo i manje obrazovanim ljudima, iako je esto narav pitanja takva da zahtijeva od itatelja vei umski napor. Pisanje se oslanja na najnovija znanstvena istra~ivanja. Pri tome rabi brojne suvremene biblijske studije, monografije i komentare.  Rozman takoer naglaaava da je Tomievo pisanje  veoma informativno kao i pou no i zaklju uje s velikom pohvalom ovom hrvatskom bibli aru:  Biblijsku problematiku ovladao je tako savraeno da njegovo pisanje na mjestima prelazi u umjetni ko pripovijedanje . Biblija kao osobni ~ivot Ako se ima na umu sve ono ato je ovdje izneseno, ne mo~e se izbjei argumentiran zaklju ak da je za Celestina Tomia bavljenje Biblijom inilo temeljnu ~ivotnu zadau koju je ovaj bibli ar shvaao ozbiljno i posvetio joj cijeli svoj ~ivot. Sudei po njegovim djelima koja je napisao njegov je ~ivot ujutro zapo injao s radom na biblijskim tekstovima i uve er zavraavao. To e rei da je ovaj bibli ar ne samo druge hranio biblijskom hranom nego je i sam ~ivio od nje. Sve to ukazuje da je Tomi bio duboko uvjeren u ono ato ini, da je bio pro~et oduaevljenjem za Bo~ju rije  i da je za to bio spreman ~rtvovati sve svoje vrijeme darovanoga mu zemaljskoga ~ivota. Bez te nutarnje snage kao uvjerenja ne bi bilo mogue napisati tako opse~an biblijski opus i izdr~ati iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu piaui nove lanke dajui ih uporno s ljubavlju svojim itateljima. Njegov univerzalni hermeneutski klju  za otklju avanje biblijske poruke bilo je njegovo osobno uvjerenje i vjera u Bo~ju rije  koja je proizaala iz Bo~je naklonjenosti ovjeku i iz Bo~je skrbi za ovjeka. Ta vjera protkana nadom vodila je ovoga uglednoga bibli ara i franjevca putovima rasta te Bo~je rije i u narodu ali i u njemu samome. Ako bismo sa~eli hremeneutiku Celestina Tomia, mogli bismo rei da se ona sastojala u tome ato je Tomi bio osoba u kojoj se svakodnevno uosobljavala biblijska poruka. Tomi je jednostavno bio ovjek Biblije! Summary Some characteristics hermeneutic approach to the understanding and presentation of Scripture in the works of Celestin Tomi This work was tasked at least partially to point out the fundamental hermeneutical key to understanding the works of Croatian theologians, distinguished professor and the Franciscans, Celestin Tomic. In his approach to the Bible Tomic showed openness to the outside and faithfulness to God's word and the tradition of the Church. In this particular relied on the documents of the Second Vatican Council in Revelation Dei Verbum. In this framework, Dei Verbum Tomic said some principles: General principle: to read and interpret the same spirit: the letter is formed under the influence of the Holy Spirit and should be so interpreted bearing in mind the content and unity of the Holy Scripture, the living of the whole Church. Second: There are three basic criteria of theological hermeneutics: the content and unity of the Holy Scriptures; living Tradition of the whole Church, sensus fidelium the analogy of faith. The third principle would be the court of the Church. Tomic is a fundamental hermeneutical principles on which to rely: Any explanation must take into account: a) philosophical and literary text analysis, b) to transmit messages in the language and world view of modern language and today's picture of the world, in today's problems, aspirations and tensions present time and to remain faithful to the message of Scripture, c) emphasize the importance of challenging the Bible for modern man to create a mature life decisions. Tomic concludes, it is necessary that the biblical interpreter in their approach to meet the existential encounter with the Bible. That was the foundation of perseverance, faith and hope with which he approached the Bible and worked all his life to its intermediation. Tomic was simply a man of the Bible, for which he lived. Keywords: Bible, hermeneutics, text analysis, the history of salvation, the message is communicated, tradition of the Church.  C. TOMI, Pristup Bibliji, Zagreb 1986., 5.  Usp. B. LUJI, Bo~ja vladavina kao svijet novoga ovjeka. Biblijska teologija Novoga zavjeta, Zagreb, 2100., 165 166.  Usp. C. TOMI, nav. dj., 5 6.  Isto, 6.  Isto, 6.  Isto, 7.  Isto, 7.  Isto, 289.  Isto, 320.  Isto, 321.  Isto, 322.  Isto, 322.  Isto, 356 366.  Isto, 411 412.  B. DUDA,  Blagdan rije i , u: (ured. Fra C. Mara i) Spe gaudentes  U nadi radosni. Zbornik u povodu 80. Roendana fra Celestina Tomia, Zagreb 1997., 15.  F. ROZMAN,  Egzeget odreaenjske zgodovine , u: Spe gaudantes, 20 24.  Isto, 21.  Isto, 21.      PAGE \* MERGEFORMAT 7 ~zzzzzzH{|F|H|J||||T}~}}}}}~~~Hnp$F֮~pbh)ECJOJQJ^JaJhm8CJOJQJ^JaJ'jh50JCJOJQJU^JaJh5CJOJQJ^JaJhSCJOJQJ^JaJ'jhS0JCJOJQJU^JaJ&h9w)h9w)6CJOJQJ]^JaJh9w)CJOJQJ^JaJhfx CJOJQJ^JaJh9!ECJOJQJ^JaJ"^`ʇ̇V04F.2PRtx|´vhZhZFZhZZZh&h9!EhY6CJOJQJ]^JaJhYCJOJQJ^JaJhLYCJOJQJ^JaJh/?CJOJQJ^JaJ&hLYhpw6CJOJQJ]^JaJhpwCJOJQJ^JaJh{CJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJh9!ECJOJQJ^JaJ'jhm80JCJOJQJU^JaJhm8CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJČDF"0jx~0ΓΔ"$ϳϟ}oaaaShP}CJOJQJ^JaJh`,CJOJQJ^JaJh /=CJOJQJ^JaJ&hhs6CJOJQJ]^JaJhCJOJQJ^JaJ'jhs0JCJOJQJU^JaJh9!ECJOJQJ^JaJhsCJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJh{CJOJQJ^JaJ'jhLY0JCJOJQJU^JaJ DPbl^ĥƥ28NJ򴠴дВВВВЄpbhg[CJOJQJ^JaJ'jh, l0JCJOJQJU^JaJhBCJOJQJ^JaJh, lCJOJQJ^JaJ'jhkv0JCJOJQJU^JaJhkvCJOJQJ^JaJh /=CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ&hhP}6CJOJQJ]^JaJhP}CJOJQJ^JaJ&ƥ"JLb\02~gd?gd]"gdt $`a$gd/7.gd $a$gd $a$gd| $`a$gd| $`a$gdAK $ & Fa$gd#g $`a$gd, l $`a$gd "HJPbd\®vvdR:.h|h|6CJOJQJ]^JaJmH sH "h|CJOJQJ^JaJmH sH "h/7.CJOJQJ^JaJmH sH hAKCJOJQJ^JaJhBCJOJQJ^JaJh#gCJOJQJ^JaJh, lCJOJQJ^JaJ'jhB0JCJOJQJU^JaJhBCJOJQJ^JaJ'jh^0JCJOJQJU^JaJh^CJOJQJ^JaJhg[CJOJQJ^JaJ\^.24JhJ|~ӻӧk]k]F5 h]"h/7.CJOJQJ^JaJ-jh]"h/7.0JCJOJQJU^JaJh/7.CJOJQJ^JaJ&hth/7.6CJOJQJ]^JaJ hth/7.CJOJQJ^JaJ-jhth/7.0JCJOJQJU^JaJ&h|h/7.6CJOJQJ]^JaJ.h|h 6CJOJQJ]^JaJmH sH .h|h/7.6CJOJQJ]^JaJmH sH (h/7.h/7.CJOJQJ^JaJmH sH  ۣ춖vbvQvvAvh5h/7.6OJQJ]^J h`Xh/7.CJOJQJ^JaJ&h`Xh/7.6CJOJQJ]^JaJh`Xh/7.OJQJ^J%jh`Xh/7.0JOJQJU^JhWi]h/7.OJQJ^J%jhWi]h/7.0JOJQJU^Jh/7.CJOJQJ^JaJ-jh]"h/7.0JCJOJQJU^JaJ h]"h/7.CJOJQJ^JaJ&h]"h/7.6CJOJQJ]^JaJ0Jd~0$a$ dgd?gdBgdg[gdLYgdkgd gd`X"024<JLNVdfhp~׬v_vKv&hsh/7.6CJOJQJ]^JaJ-jhLYh/7.0JCJOJQJU^JaJ hLYh/7.CJOJQJ^JaJ&hkh/7.6CJOJQJ]^JaJ hkh/7.CJOJQJ^JaJ-jhkh/7.0JCJOJQJU^JaJ&h h/7.6CJOJQJ]^JaJ h h/7.CJOJQJ^JaJ-jh h/7.0JCJOJQJU^JaJL~˴xgSgxgSgOGOGOGjhXwUhXw&hBh/7.6CJOJQJ]^JaJ hBh/7.CJOJQJ^JaJ-jhBh/7.0JCJOJQJU^JaJ&hg[h/7.6CJOJQJ]^JaJ hg[h/7.CJOJQJ^JaJ-jhg[h/7.0JCJOJQJU^JaJh/7.hsh/7.6OJQJ]^Jhsh/7.OJQJ^J%jhsh/7.0JOJQJU^J(*,.468&h|h/7.6CJOJQJ]^JaJh|mHnHuh/7.jh/7.UjhXwUhXw 02468 $`a$gd/7.5 01h:pT. A!"#$% n 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~$OJPJQJ^J_H mHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH \\ ]"Naslov 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ >A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa >@> ?0 Tekst fusnoteCJaJDD ?0Tekst fusnote Char_HtH >&@> ?0Referenca fusnoteH*J`"J t Bez proredaCJ_HaJmHsHtH \1\ ]" Naslov 1 Char*5CJ KH OJPJQJ\^J_HaJ tH :@B: T0 Zaglavlje  p#DQD T0Zaglavlje CharCJ_HaJtH 8 b8 T0Podno~je  p#BqB T0 Podno~je CharCJ_HaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] e $aNL )$13X5/68:E IKL] . &3DV<IVY] *****-H(~62DrQPZ~z\835679:;klmnpqrtuv50848osw $&-!@  @ 0(  B S  ?H0(  PVwEK_eX a 3<SY:D- @ ((($(b(j((((()).*6*e+k+ ,,2.>. 22A5M5N5V555M7S7w7}7~778888;;;;<<>>??EEG'GHHHII I?IEI\IeIIIIIcJiJ`KeKKKuM~MQQQQ]RiR(S-SSSTTTTVVVVVVXXYYZZZA[D[P[S[\$\*\3\j\s\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] >?HIOPln  !"lo    6 7 ,!-!##&&''))++..226688::f=g===s?t?BBEEHHLLMMRZZZZ>[A[^[a[i[l[t[w[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]?nP  N&'))LM|RRZZ_[i[j[t[u[[[[\\\\\\\\\\\\\\]] $[,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. $TZ"D*G7s? jV05zrd$!{X82_Mw&~9xsKi:-V`i:- F!{$K-9%}8Mw& - )XnTL )c[i:-g(oX829t3j}8<{A&a;Kp<s?"Cs<{AMw&4?B\\wXnTLp<=abU_$kUG7jVjc[|~m^V`dGbrd8]f=abUjpnjm^pn )g(o~9xsF"Cs  \\wQ.xQ.xMw&5z&a;|~KBGM"i5^c08iO ?TZd0?<<B g  ? fx \ L1 +=-g[5n2+T7j;$i>WCV~,#]&_?wI!<;!]"/#$ %[%h%t%f|&E'>)9w)`,./7.=2o27r7 7m8s8R:';To;?= /=X=?/?^@j(D9!EHgH97IXIAK2_KhKdL]MxPST WsWLX`XYLY34ZR9]Wi]^[$^D>^j^k`8ab`2b;b{'c+dSdfdd64fg=ghhx+h1j BjwjDk, l8{m%vn}n"(pbpe qfq^ rstsmtkvXwpwxCxBzXg{j(|P}~n~8h*|{QMr|_?PXXZwOqM"l[<9SFwb'x=7(N:a#gh|n$Yo{0@2X { .?^8an|)Etw`B4@k~],7Y*TnPEUo<hHc"(0~A^w!1`GH6X||!O{2]:p<S4k>aZZ@@@/]ppp6p>pxUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.{ @Calibri7K@CambriaA BCambria Math"1CFil( M. O/0dkZ\Ԕ2QHX $P\ 2!xxBozoBozo Oh+'0X    ,8@HPBozo Normal.dotmBozo40Microsoft Office Word@2 @d@6}! M՜.+,0 hp  Hewlett-Packard Company.kZ  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry F:{3Data y1Table0WordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8Macros Q3R3VBA Q3R3dirGThisDocument <_VBA_PROJECT, PROJECT L  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKMNOPQRUVC0* pHdProjectQ(@= l P% J< rstdole>stdoleP h%^*\G{00020430-C 0046}#2.0#0#C:\Windows\system32\e2.tlb#OLE Automation`ENormalENCrmaQF  * \C :P !OfficgOficg!G{2DF8D04C-5BFA-101@B-BDE5gAjAe42ggram Files (x86)\@Common \Microsoft Shared\OFFICE12\MSO.DLLL#P 1 Ob Library'@ShockwaveFlash s>*fo5kwGv7FIasObj@crs3QpD27CDB6B-AE6D-11CF-96B8-44455354q}#1 pSysWOW64h\Ma8m6#\B11e.ocx#* /;)1D }#0# ?@@0"1D3E9B19-1EDC-473B-8EF9-89460376126DAUsers\Boo\AppData\Local\Temp\Word8.0\i.exdE k|mDEST\qThisDocumentG`T;i<"D:cucen<2` (H1X",*T[""+>E\*[(D{\t^L\/+މPcԑVDP7D'xME PS"SS"<<<<<(1Normal.ThisDocument0(%`%%`h8HxAttribute VB_Name = "ThisDocument" Bas1Normal.VGlobal!SpaclFalse CreatablPre declaIdTru BExposeTemplateDeriv$Custom izC1a *\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#4.0#9#C:\PROGRA~2\COMMON~1\MICROS~1\VBA\VBA6\VBE6.DLL#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.4#0#C:\Program Files (x86)\Microsoft Office\Office12\MSWORD.OLB#Microsoft Word 12.0 Object Library*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\Windows\system32\stdole2.tlb#OLE Automation*\CNormal*\CNormal:P 4*\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.4#0#C:\Program Files (x86)\Common Files\Microsoft Shared\OFFICE12\MSO.DLL#Microsoft Office 12.0 Object Library*\G{D27CDB6B-AE6D-11CF-96B8-444553540000}#1.0#0#C:\Windows\SysWOW64\Macromed\Flash\Flash11e.ocx#Shockwave Flash*\G{1D3E9B19-1EDC-473B-8EF9-89460376126D}#1.0#0#C:\Users\Boo\AppData\Local\Temp\Word8.0\ShockwaveFlashObjects.exd#Shockwave Flashk|mDEST P%\ThisDocument0Q50b101f8ThisDocument*[ d YYKFm0` &WordkVBAWin16~Win32MacVBA6#Project1 stdole`Project- ThisDocument< _EvaluateNormalOfficeuDocumentjShockwaveFlashObjectstts`  ID="{05FBB898-2137-4B42-9729-99FAAEA3D089}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="Project" HelpContextID="0" VersionCompatible32="393222000" CMG="8E8C6E2BF2353D393D393D393D39" DPB="D5D735F03B363C363C36" GC="1C1EFCB90401050105FE" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 &H00000002={000209F2-0000-0000-C000-000000000046};Word8.0;&H00000000 ThisDocumentThisDocument  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89qPROJECTwmS)CompObjT