Naslov
Emocije iz vizure jezične nadnormativnosti
(Emotions from the point of view of linguistic supernormativeness)

Autori
Ćužić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
OSJEĆAJI U HRVATSKOM KAO PRVOM I INOM JEZIKU ; 12. STRUČNO I ZNANSTVENO SAVJETOVANJE ZA LEKTORE HRVATSKOGA KAO INOGA JEZIKA

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.07.2019. - 13.07.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
emocije, jezična normativnost, jezične funkcije
(emotions, linguistic normativity, linguistic functions)

Sažetak
Unatoč tomu što se jezična (nad)normativnost ili standardnost načelno povezuje sa svojevrsnim kolektivizmom (neprivatnošću), preskriptivizmom (svjesnim propisivanjem) i stilskom uniformiranošću/jednoličnošću, (takoreći „superego-“) pojmovima uz koje emocionalno i subjektivno, barem na prvi pogled, nemaju što tražiti, u izlaganju se nastoji signirati da normativni jezični priručnici teško mogu izbjeći deskripciju markera vezanih za emocije, koji dakako do punoga izražaja dolaze pri gov(o)renoj jezičnoj uporabi, tj. kada se potonja opisuje u tome psihološkome odsječku. U vezi s time progovara se o emocionalnoj jezičnoj funkciji i inherentnim segmentima emocijskoga predznaka u hrvatskoj normativnoj jezičnoj literaturi, poglavito u gramatikama i pravopisima, preciznije u gramatikografiji i ortografiji. Drugim riječima, u fokusu je pokušaj da se propita položaj eksplicitno iskazanih tzv. emocijskih elemenata u gramatičkoj (morfosintaktičkoj) i pravopisnoj normi. Riječ je zapravo o isprepletenim odnosima jezične životnosti/dinamike (lat. e + movere /pokrenuti/ = emocija) s jedne i (nad)normativne, odnosno kodifikacijske stalnosti i statike (lat. codex ← caudex = panj) s druge strane, čime će navedena razmatranja, praktički neminovno, zadobiti funkcionalnostilsku teorijsko-metodološku perspektivu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA