Naslov
Plamenjača vinove loze – prognoza, suzbianje u međimurskom vinogorju tijekom 1998. godine.
(Grape downy mildew - forecast, control in the Međimurje vineyards during 1998)

Autori
Šubić, Milorad ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
43. seminara iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.1999. - 11.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
vinova loza, plamenjača, prognoza, suzbianje
(grapevine, downy mildew, forecast, control)

Sažetak
VINOVE LOZE - PROGNOZAISUZBIIANIE U MEIMURSKOM VTNOGORIU TIIEKOM 1998. GODINE Unatoč postojanju prognozne službe i izboru većeg broj (loko) sistemnih fungicida, vremenske prilike tijekom lipnja i prve polovice srpnja pogodovale su vrlo snažnoj epifitociji plamenjače vinove loze, pa su pojedini vinogradari pretrpjeli znadajne ekonomske šitete zbog zaraze peteljkovine grozda. Naime, kada bobe prijedu veličinu 1/3 veličine karakteristične za određenu sortu, do infekcije grozda dolazi kroz puči peteljkovine. Uz veliku količinu oborina, sekundarne infekcije zabilježene 12. i 1.4. srpnja uvjetovale su pojavu znakova bolesti u razdoblju od 17 . - 20. srpnja, što odgovara vremenu inkubaclje 4 - 7 dana. Oslanjajući se na klimatske uvjete, podatak patološkog ciklusa bolesti određujemo prema prognoznom modelu po Mulleru (1934). Kako pravilnost izmedu vremenskih prilika i sazrijevanja oospora nije jednaka na svim lokalitetima, povremeno je registrirana zakašnjela pojava bolesti, no za sjevernu je Hvatsku spomenuti model pouzdaniji u odnosu na Dalmaciju (Cvjetković 1991). Osim oborina, na vliaženje listova znatno utjede magla i rosa, pa prema Blaeseru (1978) sekundarni infekcijski prag nastaje kada umnoškom temperature i sati vlaženja lišća dobijemo vijednost >50. Za praksu je bitno poznavati vemenske prilike nakon zavšetka inkubacije po Mülleru, jer je sporulacija moguća samo ukoliko u noćnim satima (između 21, 00 - 4, 00) relativna vlaga zraka bude barem 4 sata veća od 95% (uz temperature >13 ºC). Nastali zoosporangiji omogućuju naknadne infekcije, ali njihova je klijavost takoder ograničena vemenskim prilikama. Na temperaturama 10 - 15 ºC i relativnoj vlazi zraka >70 % zoosporangiji zadržavaju svoju vijabilnost maksimalno 8 - 9 dana, dok temperature'>30 oC u trajainju od 6 sati potpuno onemogućuju infektivnost zoosporangila u vinogorju (Blaesea 1978.). Protekla je godina naročito dokazala da uspjeh zašitite vinove loze protiv plamenjače, osim o vrsti i količni utrošenog fungicida te terminu (roku) primjene, uveliko ovisi o aplikaciji. Najčešće razližiti uredaj (metode) za zaštitu u vinogradarstvu, uz pridržavanje propisane koncentracije, uvjetuju različiti utrošak sredstava za zaštitu bilja po jedinici površine. Naime, premda smjernice Europske Unije za primjenu sredstava za zraštitu bilja iskljudvo predvitđaju dozu ili količinu, u našoj se zemlji prilikom izdavanja dopupuštenja za promet pripravcima koji se primjenjuju u vinogradarstvu još uvijek dopuštenja za promet zadržalo ranije uvriježeno odredivanje koncentracije primjene (Maceljski, 1994). Smjelnice FRAC-a predvitđaju odredivanje doza u vinogradarstvu u funkciji s fenološkim stadijem vinove loze, pa prema njihovim preporukama navodi se maksimilan utrošak škropiva kod klasičnog prskanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA