Naslov
ŠIRA SLIKA OBNOVE ZAGREBA REVITALIZACIJSKI POTENCIJAL ARHITEKTONSKE BAŠTINE I BROWNFIELD PODRUČJA SA STAJALIŠTA STRUČNIH AKTERA
(Broader picture of urban renewal of the City of Zagreb: revitalization potential of architectural heritage and brownfields from the expert actors' point of view)

Autori
Vukić, Jana ; Rajčić, Lora

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Http://hsd.hr/wp- content/uploads/sites/598/2021/05/HSD-VIII-kongres- Knjiga-sazetaka.pdf / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 60-60

ISBN
978-953-8070-19-8

Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
obnova Zagreba, revitalizacija, brownfield, arhitektonska baština, stručni i civilni akteri, participacija
(urban renewal, Zagreb, revitalization, brownfield, architectural heritage)

Sažetak
Obnova Zagreba fokusirana je na središte i najstariji dio grada koji je nastradao u potresu u ožujku 2020. godine, a ne na sveobuhvatnu revitalizaciju koja je gradu nužna. Osnovna teza od koje se polazi u izlaganju jest ta da je prostor izvan užeg središta Zagreba izložen vrlo intenzivnim procesima transformacije (stambene i poslovne izgradnje, preizgrađenosti i gubitka zelenih površina i dr.) koje ne prati odgovarajuća društvena, prometna i zelena infrastruktura nužna za kvalitetu života i održivi urbani razvoj. Obnovu Zagreba jest prilika za novo sagledavanje i formiranje razvojne strategije temeljene na principima pravednosti, inovativnosti i održivosti te neiskorištenim arhitektonskim i prostornim vrijednostima. Problemi zagađenja (zraka, buke i dr.) i otpada ili nedostatak javnih zelenih površina dugogodišnji su problemi koji narušavaju kvalitetu života u Zagrebu. Potres i pandemija koronavirusa, dodatno su ih naglasili, baš kao i neusklađenost razvoja grada Zagreba s principima održivog razvoja i brige za javno dobro. Prema principima New Leipzig Charter europski gradovi trebaju se razvijati istodobno kao funkcionalne cjeline i kao mreže susjedstava (kvartova) ili gradskih četvrti, koje odlikuje dobro oblikovana infrastruktura, zdravi okoliš i otpornost, sve s ciljem osiguravanja visoke kvalitete života. Prostornom analizom javno- društvenih sadržaja u Zagrebu uočava se neujednačenosti između središta i šireg centra grada („periferije centra“) te Novog Zagreba. Prostornom analizom brownfield područja i odabranih primjera arhitektonske baštine (Zagrebačkog Velesajma i Zagrepčanke tj. bivše klaonice u Heinzelovoj ulici) ukazuje se na moguća rješenja nedostatka javnih i društvenih sadržaja. Privođenje svrsi primarno u skladu s javnim interesom, uz reevaluaciju industrijske i modernističke baštine, zagrebačke brownfielde pretvara u potencijal za unaprjeđenje urbane kvalitete. Prostorna analiza rađena je na javno dostupnim podacima grada Zagreba (Geoportal), a osim toga provedeno je kvalitativno istraživanje stavova stručnjaka. Ukupno je provedeno dvadeset intervjua u razdoblju od studenog do travnja 2021. godine, pri čemu je analizirana tema participacije stručnih i civilnih aktera, način donošenja odluka te razvojni potencijal brownfield područja za grad Zagreb. Rezultati pokazuju kako se u proces donošenja odluka samo formalno uključuju stručni i civilni akteri, bez stvarne moći odlučivanja. Stručnjaci u velikoj mjeri ističu nedostatak javnih i društvenih sadržaja i zelenila te nužnost shvaćanja revitalizacijskog potencijala arhitektonske baštine. Njezinom prikladnom prenamjenom zadovoljile bi se potrebe gradskih četvrti, ali i grada u cjelini, pri čemu bi se obnova grada približila principima održivog razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Sociologija, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA