Naslov
Prepoznajemo li utjecaj igranja videoigara kod djece?
(Do we recognize the impact of playing video games on children?)

Autori
Dobrača, Igor ; Bajić Peteh, Nataša ; Perković, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Prevencijom do kulture nenasilja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 28.05.2021. - 29.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
poremećaj u igranju videoigara, Internet gaming disorder, Školski preventivni program
(Internet gaming disorder, IGD, School prevention program)

Sažetak
Današnji životni standard omogućuje djeci posjedovanje jednog ili više uređaja za igranje videoigara (igraće konzole, računala, laptopa, tableta, mobitela), a dostupnost interneta omogućuje igranje videoigara i putem interneta. Nekontrolirano igranje videoigara, stoga, može uzrokovati razvoj Poremećaja u igranju videoigara (engl. Internet gaming disorder - IGD), pojam koji je uveden kao dijagnoza u Međunarodnu klasifikaciju bolesti MKB-11, MeSH tezaurus Nacionalne medicinske knjižnice Sjedinjenih Američkih Država i Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje – DSM5. Obzirom na navedeno, željelo se u petim razredima Osnovne škole Jurja Dobrile u Rovinju istražiti stanje u igranju videoigara te eventualnu prisutnost IGD-a koja se mjerila Testom poremećaja u igranju videoigara (IGD-20 Test). Rezultati su pokazali kako su dječaci u odnosu na djevojčice ranije započeli s igranjem videoigara te kako većina ispitanika posjeduje mobitel, dok više od polovice ispitanika posjeduje laptop ili tablet. Ispitanici koji posjeduju mobitel većinom (39%) ga koriste do jedan sat dnevno za igranje, međutim postoje i ispitanici (11%) koji ga koriste i više od 5 sati na dan. Iako IGD-20 Test nije pokazao prisutnost IGD poremećaja, a obzirom da postoji određeni broj ispitanika koji igraju videoigre poveći broj sati što svakako prema istraživanjima utječe na njihov školski uspjeh te posljedično smanjuje obrazovne prilike, povećanu spremnost na nasilje te neshvaćanje nasilja u stvarnom životu i javljanje društvene osamljenosti, potrebno je u okviru Školskog preventivnog programa potaknuti učitelje na stručno usavršavanje u navedenom području kako bi se osmislili preventivni programi za učenike, ali i odgovarajuće edukacije za roditelje s ciljem umanjenja mogućnosti nastanka poremećaja u igranju videoigara čime bi se upotpunila odgojno-obrazovna funkcija škole.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA