Naslov
Od hipertenzije do hipertenzivne i ishemijske bolesti srca

Autori
Stupin, Marko ; Medić, Luka ; Šušnjara, Petar ; Drenjančević, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Svjetski dan hipertenzije

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 17.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hipertenzija, hipertenzivne bolesti, ishemijske bolesti srca

Sažetak
UVOD: Hipertenzija (arterijski tlak >140/90 mmHg) vodeći je uzrok kardiovaskularnih bolesti (KVB) i vodeći uzrok smrti globalno. Prevalencija hipertenzije iznosi 30-45% u odraslih, a čak 60% u osoba starijih od 65 godina. Iako je najčešći pojedinačni faktor rizika za KVB, rijetko se javlja izolirano. Često su uz hipertenziju pridruženi i drugi faktori rizika poput dislipidemije , šećerne bolesti, pretilosti, sedentarnog načina života, pušenja te obiteljske anamneze na KVB, što dodatno utječe na ciljno oštećenje organa. Posljedice neliječene hipertenzije dovode do oštećenja krvnih žila (mikro i makrovaskularna oštećenja) i ciljnih organa (srce, mozak, bubrezi, oči). RASPRAVA: Brojni patofiziološki mehanizmi dovode do nastanka hipertenzije (povećana simpatička aktivnost i posljedična aktivacija renin-angiotenzin-aldosteron sustava (RAAS), oksidativni stres, povećanje cirkulirajućih proupalnih citokina i endotelna disfunkcija), ali isti ti mehanizmi dovode i do progresije KVB i mikrovaskularne bolesti. Starenje, kao i povišen arterijski tlak, dovode do stanjenja elastina krvnih žila i pojačano odlaganje kolagena što posljedično dovode do povećane krutosti arterija i endotelne disfunkcije koja dovodi do smanjenja autoregulatornih procesa (nepovoljan odnos vazodilatatora poput dušikova oksida i prostaglandina E te vazokonstriktora poput endotelina i angiotenzina II). Zbog povećane krutosti aorte dolazi do povećane brzine pulsnog vala, a time i do pojave povratnog vala u kasnoj sistoli što dovodi do dodatnog povišenja sistoličkog krvnog tlaka (SKT) i smanjenja dijastoličkog tlaka (DKT). Povišenje SKT i DKT dovodi do progresije aterosklerotske (ATS) bolesti koronarnih arterija a sniženje DKT do kompromitacije koronarne perfuzije (jer se 85% perfuzije lijeve klijetke (LK) događa u dijastoli). Iako koronarne arterije imaju sposobnost autoregulacije, zbog endotelne disfunkcije dolazi i do njenog oštećenja i smanjenje vazodilatacije. Te promjene dovode do povećanog rizika nastanka i/ili progresije ishemijske bolesti srca. Povišenje SKT dovodi do povećanog naknadnog opterećenja (afterload) i koncentrične hipertrofije LK što je kompenzacijski mehanizam kako bi se smanjio povišen stres na zidu miokarda (wall stress). Hipertrofija LK sama po sebi izaziva povećan metabolizam i potrošnju kisika, a uz ATS koronarnih arterija dolazi do nedovoljne perfuzije miokarda i neravnoteže između opskrbe i potrošnje kisika i hranjivih tvari. Daljnjom progresijom hipertenzivne bolesti srca može doći do dilatacije LK a potom i srčanog popuštanja. Također, HLK dovodi do poremećaja relaksacije miokarda, odnosno poremećene dijastoličke funkcije. Zbog povećanog tlaka punjenja LK, dolazi do dilatacije lijevog atrija a time i povećanim rizikom za nastanak fibrilacije atrija, najčešće srčane aritmije. Za dokazivanje hipertenzivne bolesti srca koristimo EKG, RTG srca i pluća, UZV srca i laboratorijske nalaze. Iako ima nisku senzitivnost, EKG može biti vrlo koristan u procjeni HLK (Sokolow–Lyon i Cornellovi kriteriji). Ehokardiografija je zlatni standard za potvrdu dijagnoze, a ultrazvučne karakteristike hipertenzivne bolesti srca su: koncentrična hipertrofija LK, dijastolička disfunkcija te uvećanje lijevog atrija. Ako se pojave, najčešći simptomi hipertenzivne bolesti srca su: umor, zaduha, bol u prsima. ZAKLJUČAK: Kada govorimo o srcu te krvnim žilama, hipertenzivna i ishemijska bolest srca su najčešće posljedice neliječene hipertenzije što dovodi do visoke smrtnosti. U dijagnostici hipertenzivne bolesti srca centralnu ulogu ima ultrazvuk srca. U liječenju osim farmakoloških lijekova (lijekovi izbora bi bili ACE inhibitori i blokatori kalcijskih kanala, te diuretici), potrebna je promjena životnih navika (fizička aktivnost, prestanak pušenja, ishrana bogata vlaknima, voće i povrćem, smanjen unos soli, redukcija tjelesne težine) te modifikacija i liječenje ostalih rizičnih čimbenika (dislipidemija, dijabetes). Prema preporukama ESH/ESC ciljne vrijednosti tlaka su <130/80 mmHg, ali ne niže od 120/70 mmHg, dok su kod osoba starijih od 65 godina te ciljne vrijednosti <140/80 mmHg. Pravilnim liječenjem hipertenzije i dobrom regulacijom krvnog tlaka dolazi do regresije hipertrofije LK što dovodi do smanjenja rizika KVB.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA