Pregled bibliografske jedinice broj: 1129434
Palača Prister arhitekata Hönigsberga i Deutscha i bečka izvorišta neobaroka u zagrebačkoj arhitekturi historicizma
Palača Prister arhitekata Hönigsberga i Deutscha i bečka izvorišta neobaroka u zagrebačkoj arhitekturi historicizma // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 44/2 (2020), 67-86 doi:.org/10.31664/ripu.2020.44/2.05 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1129434 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Palača Prister arhitekata Hönigsberga i Deutscha
i bečka izvorišta neobaroka u zagrebačkoj
arhitekturi historicizma
(The Prister Palace by Architects Hönigsberg &
Deutsch and the Viennese Origins
of Neo-Baroque in the Historicist Architecture of
in Zagreb)
Autori
Horvat-Levaj, Katarina
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 44/2
(2020);
67-86
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Palača Prister ; Zagreb ; Beč ; neobarok ; Hönigsberg i Deutsch
(Prister Palace ; Zagreb ; Vienna ; neo-Baroque ; Hönigsberg and Deutsch)
Sažetak
Neobarokna palača Prister na Strossmayerovu trgu 2 (1893.), projekt Hönigsberga i Deutscha, ističe se urbanističkim smještajem i arhitektonskim obilježjima. S glavnim pročeljem na jednom od trgova perivojne potkove, trokrilnim plastičnim tijelom određuje dvorište u dnu kojeg se uz Petrinjsku ulicu nalazila niža konjušnica s vežom, čime je formiran svojevrsni cour d’honneur. Činjenica da je palača bila rasterećena od kolnog ulaza omogućila je impostaciju raskošnog predvorja i trokrakog stubišta cijelom dubinom pročelnog krila, a navedeno osovinsko rješenje iskazano je na pročelju sceničnim portalom nadvišenim balkonom te elegantnom atikom sa skulpturama. Takvom svojom prostornom organizacijom te unutrašnjom opremom i vanjskom plastikom izdvaja se iz tadašnjega zagrebačkog standarda upućujući na izvore u bečkoj arhitekturi, gdje se školuju projektanti. Danas u funkciji Arhiva i dviju znanstvenih ustanova u sastavu HAZU uključena je u projekt cjelovite obnove nakon potresa 2020. godine, a prateća istraživanja iznijela su na vidjelo nepoznate podatke iz njezine građevne povijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Katarina Horvat-Levaj
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus