Pregled bibliografske jedinice broj: 1129344
O višesmislici i dva argumenta iz višesmislice
O višesmislici i dva argumenta iz višesmislice // Prolegomena : časopis za filozofiju, 4 (2005), 2; 181-199 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1129344 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O višesmislici i dva argumenta iz višesmislice
(On ambiguity and two arguments from ambiguity)
Autori
Pehar, Dražen
Izvornik
Prolegomena : časopis za filozofiju (1333-4395) 4
(2005), 2;
181-199
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Višesmislica ; teorije višesmislice ; tumačenje/disambiguiranje ; argumenti iz višesmislice ; hipoteza ‘jezika misli’ ; semantika...
(Ambiguity ; theories of ambiguity ; interpretation/disambiguation ; arguments from ambiguity ; the ‘Language of Thought’ hypothesis ; semantics of truthconditions ; undecidability ; ignorance)
Sažetak
Autor razmatra i kritizira dva argumenta iz višesmislice: S. Pinkerov argument iz višesmislice za hipotezu takozvanoga ‘jezika misli’ i argument iz višesmislice protiv davidsonovske ‘semantike istinosnih uvjeta’ što ga je predložila K. P. Parsons. Oslanjajući se uglavnom na G. Harmana i D. Davidsona, on nastoji pokazati da Pinker/Parsons argumenti dijele jednu zajedničku strategiju i također impliciraju i/ili sugeriraju jedan, po njegovu sudu neprihvatljiv, pojam višesmislice. Raspravljajući o Pinkerovu argumentu, on nastoji objasniti na koji su način razlike u tumačenju višesmislice reflektirane u promjenama javnih i svima dostupnih aspekata uporabe jezika. U diskusiji pak o argumentu protiv ‘semantike istinosnih uvjeta’ on, contra Parsons, nastoji objasniti u kojem je smislu moguće govoriti o istinosnim uvjetima za višesmislice, a da to ne znači prijetnju Davidsonovom pristupu teoriji značenja. Autor, na koncu, brani teoriju višesmislice kao jednoga vida neznanja/neodlučivosti i tvrdi da ta teorija predstavlja i plauzibilniju i realističniju teorijsku opciju od one na kojoj su Pinker i Parsons temeljili svoje argumente, a koju nalazimo i kod Aristotela (prema jednom tumačenju), K. Bacha ili W. Lycana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofija, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
