ࡱ> |{[0bjbj4ΐΐ>(((((<<<<t,<e"0!!!!!!!#7&:!(!(("((!!@ݿ<I p!5"0e",q&?q&@q&(@0!!e"q& :  Bo~o LUJI VODA  BIBLIJSKI SIMBOL O I`ENJA I }IVOTA Kao ni jedna druga knjiga Biblija je puna simbola koji  kao ato re e P. Ricoeaur   tjeraju na razmialjanje. Upravo slike i simboli daju biblijskim tekstovima svje~inu i aktualnost, jer su u svakom vremenu razumljivi, svje~i i primjereni prenositelji poruke. Jedan je od naj eaih simbola u biblijskoj poruci i Staroga i Novoga zavjeta voda, koja u svom mnogostrukom biblijskom zna enju nadmaauje sve druge simbole kako po broju uporabe tako i po raznolikosti i kontekstu slike. No voda nije samo biblijski simbol nego i predbiblijski, jer je nalazimo u raznim obrednim funkcijama u mnogim religijama, mitovima i religijskim epovima. U svima njima, pa ak i u biblijskoj poruci, voda je praelement iz kojega se razvio ~ivot. Sve ato ~ivi ima u sebi vodu i potrebuje vodu da bi moglo ~ivjeti. Stoga emo ovdje izlo~iti nekoliko bitnih biblijskih simboli nih zna enja vode. Vode stvaranja Kao i u mnogim drugim predbiblijskim religijama, tako i u biblijskim tekstovima voda igra primordijalnu ulogu u stvaranju svijeta i ~ivota. Meutim, za razliku od tih religija u biblijskim tekstovima Gospodin Bog (Jhvh elohim) je apsolutni gospodar voda koji na po etku stvaranja, kao svoje drugo djelo, rastavlja gornje od donjih voda, a njegov Duh od prvih po etaka lebdi nad tim vodama, oplemenjuje ih i pokree. Gornje vode, koje prije svega ozna avaju kiau i vodu, i dolaze s onu stranu gornjega svoda te svojom plodnosti pokazuju stvarala ku snagu. Bez obzira kako voda imala i razornu mo u proizvodnji kaosa na zemlji, ipak je biblijski Bog njezin gospodar koji je svojom moi uspjeano obuzdava. Drugi su pak narodi imali posebna bo~anstva voda i mora. Bo~je se gospodstvo nad vodama pokazuje u dva smjera. Bog stvaranjem stavlja vode u organizirani i ureeni sustav ~ivota i skrbi za njega, a s druge strane Bog poput  nebeskog in~enjera navodnjava zemlju rijekama, potocima i izvorima. Tako Ps 33,7 ka~e:  Vodu morsku on sabire kao u mjeainu i bezdane stavlja u spremiata . No Bog je stvoritelj i gospodar mora i oceana koji svojom veli inom i beskrajem izazivaju strahopoatovanje. Bezdan se u hebrejskom jeziku naziva tehom i nalazi se u Post1,2. ovjek je s obzirom na bezdan nemoan, a samo ga Bog mo~e izmjeriti, jer je vei od njega (Job 28,25). U tim bezdanima nalaze se morske nemani, ali i one su djelo Boga stvoritelja, one su samo njegove  igra ke . Upravo ova osobina biblijskoga Boga, koji svojom moi dr~i pod kontrolom i nebeske i zemaljske vode, sve morske ~ivotinje i nemani, pokazuje njegovu mo. Takav Bog omoguuje da kiaa pada, ali je isto tako samo on moan zatvoriti nebo i pustiti suau na zemlju. To se najbolje vidi u vrijeme Ilije proroka kad se Ilija bori upravo pokazati da je Gospodin Bog u Izraelu i da je upravo on, a ne Baal, nadle~an za kiau, rosu i plodnost. Voda povezana sa zemljom ima u sebi snagu proizvoditi biljke, zelenilo i hranu kako za ovjeka tako i za ~ivotinje. Voda je u okviru stvaranja svijeta postala blagoslov i za ljude i za zemlju. U Edenu, prostoru sklada, ~ivota i izobilja, tekle su etiri rijeke koje su omoguavale ~ivot i bile blagoslov prirodi i ovjeku. Bo~ja stvoriteljska mo vezana je uz Bo~ju mudrost, kao i uz snagu njegove rije i. Tako Knjiga Izreka (8,26-32) na veoma dojmljiv opisuje Bo~ju stvarala ku djelatnost vezanu prvenstveno uz njegovu mudrost:  Kad joa ne bijaae na inio zemlje, ni poljana, ni po etka zemaljskom prahu; kad je stvarao nebesa, bila sam nazo na, kad je povla io krug na licu bezdana. Kad je u visini utvrivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina; kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajui pred njim sve vrijeme: igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca ovjekova. Vode potopa Voda u biblijskom smislu mo~e zna iti i opasnost i za ovjeka pojedinca i za ovje anstvo. Ta spoznaja najo itije dolazi u opisu potopa (Post 6,5 9,17) i ve~e se uz neko daleko vrijeme. Opi potop poznat je u svim dijelovima svijeta, ak i u onima koji nisu mogli biti u meusobnu dodiru, a da bi mogli prenijeti neke predaje o tome. Poznato je oko 300 sli nih opisa potopa u svijetu kod afri kih, ameri kih, azijskih i europskih naroda. O ito se radilo o nekome praiskustvu velike prirodne katastrofe. Biblijska pri a o opem potopu na injena je iz dva izvora: sveeni koga i jahvisti koga i povezana je s ovjekovim zlom i grijehom te u potpunosti mijenja sli ne mitologije u okolnih naroda. I ovdje se Gospodin pokazuje kao gospodar koji ~eli iskorijeniti zlo, ali koji istodobno ~eli ostaviti ostatak koji e imati budunost. Kao ato je neko voda bila izvor ~ivota sada vode postaju sredstvo za njegovo uniatenje, ali i sredstvo Bo~je pravde. Pa ipak, slika Boga gospodara potopnih voda nije slika Boga uniatavatelja nego zapravo spasitelja koji ostavlja mogunost ovjeku da opet izrone iz potopne vode kao novo bie milosti. Tu injenicu ovako opisuje Mudr 10,4:  I kad je zemlju zbog njega potop stigao, opet ju je mudrost spasila brodei s pravednikom na krhkom drvetu. Savez koji Bog na kraju potopa sklapa s ovje anstvom prikazuje ga kao Boga mira i milosti. Gospodin bojni luk (qeaet) kao znak rata postavlja kao dugu (qeaet), kao znak mira, na nebeski svod da bude jamac Bo~jeg milosnog obeanja: da e Bog potopne vode u budunosti obuzdati i da nee dati uniatiti zemlju i ovje anstvo. Vode spasenja Voda nije samo znak opasnosti i uniatenja nego u biblijskom smislu voda mo~e biti i znak spasenja. Takav slu aj imamo opisan u dogaaju s Mojsijem. Egipatski je faraon naredio da se izraelska muaka djeca sva poubijaju kako se ne bi izraelski narod razmno~avao. Mojsijeva majka, htijui sa uvati Mojsija , ostavila ga je u rijeku Nil gdje ga je naala i spasila faraonova ki. Zbog toga je i Mojsijevo ime znakovito:  Iz vode izvaen . Time se naglaaava Bo~ja spasiteljska mo koja i vodu mo~e koristiti kao sredstvo izbavljenja. Joa je dojmljiviji onaj dogaaj opisan kao udo na Crvenom moru kada su Izraelci, zahvaljujui Bo~joj intervenciji, preali kao po suhu kroz to more (Izl 15,1-19). Bog je svojom snagom proveo Izraelce  kroz vode i spasio ih, a te iste vode bile su kobne za Egipane. To je slikovito izra~eno u Izl 14,21-22:  Mojsije je dr~ao ruku ispru~enu nad morem dok je Jahve svu no na stranu valjao vode jakim isto nim vjetrom i more posuaio. Voda s jedne strane postaje sredstvom spasenja, a s druge ona  potapa grijeh i na taj ga na in uniatava. Bo~je voenje naroda kroz pustinju prema Obeanoj zemlji slobode povezano je takoer s nedostatkom vode i Bo~jim otklanjanjem te nestaaice. U tom kontekstu dolazi do povezivanja davanja vode i odr~avanja Zakona. Tipi an primjer imamo u Izl 15, 22-25a gdje je narod idui doaao do mjesta Mare (Gor ine), naaao je vodu, ali je bila gorka. Gospodin pokazuje Mojsiju drvo i savjetuje mu da baci drvo i da vodu ozdravi. Glagol pokazati u hebrejskom je jarah i od toga je glagola izvedena rije  Tora. Time se aalje poruka itatelju da se opslu~ivanjem Tore ozdravljuje voda, a onda i ~ivot. A u Izl 17,6 Bog preko Mojsija izvodi vodu iz stijene. Vode o iaenja Jedno od osnovnih obilje~ja vode jest zacijelo njezina mo pranja, uklanjanja ne istoe, osvje~avanja. Ta funkcionalna zna ajka vode bila je poznata i u starini. Poznato je da je u Post 18, 4 ss opisano kako je pranje nogu strancima kao oblik dobrodoalice ak dobio duhovno zna enje. Taj se obred u izvjesnom smislu zadr~ao i do Isusova vremena. Uostalom, i Isus na Posljednjoj ve eri pere u enicima noge kao znak ljubavi, poniznosti i o iaenja grijeha. Kod Ivana stoji (13,6-9):  Doe tako do `imuna Petra. A on e mu: 'Gospodine! Zar ti da meni perea noge?' Odgovori mu Isus: '`to ja inim, ti sada ne znaa, ali shvatit ea poslije.' Re e mu Petar: 'Neea mi prati nogu nikada!' Isus mu odvrati: 'Ako te ne operem, neea imati dijela sa mnom.' Nato e mu `imun Petar: 'Gospodine, onda ne samo noge, nego i ruke i glavu!' Ka~e mu Isus: '$fhxz|$ * Z  6 F H J b 2 4 ´ᢔxxj\x\x\NhKCJOJQJ^JaJhSTCJOJQJ^JaJhd*(CJOJQJ^JaJhtCJOJQJ^JaJhCCJOJQJ^JaJh/CJOJQJ^JaJhA~CJOJQJ^JaJhA~hCJOJQJ^JaJ hA~hsCJOJQJ^JaJhsCJOJQJ^JaJ hA~hA~CJOJQJ^JaJh]KCJOJQJ^JaJ$z `bvl && $ & Fa$gd $`a$gd~ $`a$gd $`a$gdd*($a$gd0h $ & Fa$gd0h $`a$gdn $`a$gdK$a$gdd*( ^`gds ^`gdA~4 H > ~ ^`>P.DT$*,v|dv京n`RRRRhCJOJQJ^JaJh7+CJOJQJ^JaJ&h7+h0h6CJOJQJ]^JaJhCJOJQJ^JaJh0hCJOJQJ^JaJhA~CJOJQJ^JaJhd*(CJOJQJ^JaJhnCJOJQJ^JaJhCCJOJQJ^JaJhtCJOJQJ^JaJhvCJOJQJ^JaJhSTCJOJQJ^JaJ tvNx",JRxz  68:N jl X!Z!\!Ⱥ䬘֊||nheCJOJQJ^JaJhm6CJOJQJ^JaJh*CJOJQJ^JaJ&hh!Z6CJOJQJ]^JaJh!ZCJOJQJ^JaJhE@CJOJQJ^JaJheCJOJQJ^JaJhd*(CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ*\!n!!"P"""""""""(#*#h#l#z#|#####$ $D$F$Z$\$$$$$$$$$~%%%%%%@&B&D&&&&&&&&ȷ򷩷ȷȷȷȷȷȷȷȷȷȷȷȷȷȷȷhfCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhd*(CJOJQJ^JaJ hIB&hIB&CJOJQJ^JaJhIB&CJOJQJ^JaJheCJOJQJ^JaJhE@CJOJQJ^JaJh~CJOJQJ^JaJ4&&*.083T3t7;@@@@p]\a6e $`a$gdz[$a$gd{) $ & Fa$gdi $`a$gd{) $`a$gd\ $`a$gd8 $ & Fa$gd6? $a$gdv $`a$gdd*( $`a$gdxyI$a$gdf&' '(())**++f,,,,"--.. .".&>>>*?4???@@<@@@A:BVBCCDDDDD0E2E4EZEEEEŷŷũŕŇŇŇŇyyykyZkZkZkZkZ h3h3CJOJQJ^JaJh3CJOJQJ^JaJh~CJOJQJ^JaJh{)CJOJQJ^JaJ&h[Hh[H6CJOJQJ]^JaJh8CJOJQJ^JaJhz[CJOJQJ^JaJh[HCJOJQJ^JaJhiCJOJQJ^JaJh\CJOJQJ^JaJ h[Hh[HCJOJQJ^JaJ#EE"F$FHFJFFFFF>G@GBG`G\\\n]p]\`l``a\a,c4cc d$d(dfdhdldnddddd0e6eeeѵѵѧzi hVGhVGCJOJQJ^JaJhVGCJOJQJ^JaJ hG ?hG ?CJOJQJ^JaJhG ?CJOJQJ^JaJhfCJOJQJ^JaJhz[CJOJQJ^JaJh{)CJOJQJ^JaJhzQzCJOJQJ^JaJU h3h3CJOJQJ^JaJh3CJOJQJ^JaJ)Tko je okupan, ne treba drugo da opere nego noge - i sav je ist! I vi ste isti, ali ne svi!' Isus je ovome vanjskome inu, kao i nekim drugima dao, znatno dublje teoloako zna enje. U ~idovstvu su postojali propisi o obvezatnom pranju prije ili poslije ~rtve. Propisi su osobito vrijedili za sveenika. Na dan Velikog pomirenja sveenik bi se morao u potpunosti o istiti kako bi mogao pristupiti prinoaenju ~rtve (Lev 16,22). Poznato je bilo da se u kasnom ~idovstvu obredu o iaenja pridavalo veliko zna enje, osobito u kumranskoj zajednici. Postojala su obredna pranja kojima se pripadnik oslobaao prekraaja odreenoga propisa Tore. O iaenje se moralo obavljati u vodi tekuici. U ovom je kontekstu zanimljiv i slu aj Naamana Sirijca koji je doaao Elizeju da ga o isti od gube. Elizej ga aalje na Jordan da se u njemu sedam puta okupa  i Naaman je ozdravio (2 Kr 2,5). Isto tako su zanimljivi redci iz Ps 51,4 i 9 gdje se izravno i konkretno govori o o iaenju od grijeha. David moli Gospodina da mu oprosti grijeh koji je po inio.:  Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg o isti! Poakropi me izopom da se o istim, operi me, i bit u bjelji od snijega! Neki proroci povezuju ovo o iaenje vodom uz ono ognjem:  Ali tko e podnijeti dan njegova dolaska i tko e opstati kad se on pojavi?Jer on je kao oganj ljeva ev i kao lu~ina bjelio eva (Mal 3,2). Voda i oganj su ovdje povezani kao simboli temeljitog duhovnoga o iaenja. Uostalom, Malahija i najavljuje Gospodinova glasnika koji e krstiti u vodi i ognju. Vode susreta Ovaj se vid vode vrlo esto zaboravlja, a ima osobito zna enje u biblijskim tekstovima i Staroga i Novoga zavjeta. Naime, u podru ju u kojemu nema dostatno vode, bunari i izvori ~ive vode postaju prvorazredna mjesta susreta kako karavana tako i ljudi pojedinaca. Oni su unekoliko obilje~avali i same putove. Osim izvora i bunara u Izraelu je bilo uobi ajeno da postoje cisterne u koje se u kianome razdoblju skupljala kianica, a koja se koristila u suanome razdoblju. Meutim, postojala je velika razlika izmeu vode kianice i ~ive izvorske vode. Kianica se nije mogla koristiti za obredna pranja, a izvorska je bila za to prikladna. Jeremija (2,13) opisuje Boga kao izvora ~ive vode, a druge bogove kao nesigurne cisterne koje vode ne mogu ni dr~ati. Narod esto ostavlja Boga, a okree se krivim bogovima:  Jer dva zla narod moj u ini: ostavi mene, Izvor vode ~ive, te iskopa sebi kladence, kladence ispucane ato vode dr~ati ne mogu. Zanimljivo je da mnoga biblijska mjesta prikazuju izvore kao mjesto susreta Boga i ovjeka, njihovu meusobnu komunikaciju, kao i prigodu okupljanja ljudi meusobno. U Knjizi Postanka imamo nekoliko takvih zna ajnih mjesta. Aneo Gospodnji objavljuje Hagari da je trudna i da e roditi Jiamaela koji e imati brojno potomstvo. Ta je objava bila kod zdenca El Roi sa simboli nim zna enjem  Bog Svevid (Post 16,7-14). Na drugome mjestu, nakon ato je Abraham otpustio Hagaru, Aneo Gospodnji joj pokazuje studenac s vodom tako da je mogla napojiti dje aka. Prema Post 21,32 Abraham sklapa savez s Abimelekom kod izvora Beer `ebe, ato je takoer znakovito.  Poato su sklopili savez kod Beer `ebe, Abimelek i zapovjednik njegove vojske Fikol odu i vrate se u zemlju Filistejaca. Abraham zasadi kod Beer `ebe tamarisku i ondje zazove ime Jahve - Boga Vje noga. Zanimljivo je da dvojica velikih likova Jakov i Mojsije susreu svoje budue ~ene upravo kod zdenaca. Jakov susree Rahelu (Post 29,1 ss) kod jednoga zdenca, a isto tako i Mojsije u Midjanu (Izl 2,11 ss). U NZ Isus susree ~enu Samarijanku kod Jakovljeva zdenca i otkriva joj dublje zna enje vode koja mo~e uta~iti ~e za ~ivotom. (Iv 1,4-26). A u ovaj kontekst spada i dogaaj kod Bethesde u Jeruzalemu gdje Isus pokazuje svoju bo~ansku mo koja je znatno vea od snage vode (Iv 5,1 ss). Vode novoga i kona noga ~ivota Ve se u nekih starozavjetnih proroka vodi pridaje simboli no zna enje eshatoloakog vremena koje e nastupiti u budunosti. Tako Ezekiel (36,25-29) govori o kona nom o iaenju srca prije sklapanja Novoga saveza:  Poakropit u vas vodom istom da se o istite. O istit u vas od svih vaaih ne istoa i od svih kumira vaaih. Dat u vam novo srce, nov duh udahnut u u vas! Izvadit u iz tijela vaaega srce kameno i dat u vam srce od mesa. Duh svoj udahnut u u vas da hodite po mojim zakonima i da uvate i vraite moje naredbe. I nastanit ete se u zemlji koju dadoh vaaim ocima, i bit ete moj narod, a ja u biti vaa Bog. Isus u razgovoru sa Samarijankom nazna uje snagu nove vode koju e on dati, a ona e davati ~ivot vje ni. Ponajprije Isus tuma i Samarijanki da je on sam Izvor ~ive vode ato bi na razini simbolike zna ilo da zapravo Isus daje ~ivot vje ni.  Tko god pije od ove vode, opet e o~ednjeti. A tko bude pio vode koju u mu ja dati, ne, nee o~ednjeti nikada: voda koju u mu ja dati postat e u njemu izvorom vode koja struji u ~ivot vje ni (Iv 4,13-14). Na tragu ovoga Isusova razgovora i obeanja ~eni Samarijanki treba svakako shvatiti i Isusovu ranu na boku dok je visio na kri~u koju mu je na inio vojnik i iz koje je potekla krv i voda (Iv,19,34). Ve je ranije rekao prorok Ezekiel opisujui Novi Hram da e u njemu biti obilje vode kao nove plodnosti i blagoslova (47,1-12):  Zatim me odvede natrag k vratima Doma. I gle: voda izvirala ispod praga Doma, prema istoku - jer pro elje Doma bijaae prema istoku - i voda otjecaae ispod desne strane Doma, ju~no od ~rtvenika. Isus u Ivanovu evanelju (2,19-21) tuma i da je on taj Novi Hram, a u Iv 7,37-39 poziva takoer one koji su ~edni ~ivota da dou upravo k njemu jer e ih on napojiti:  Ako je tko ~edan, neka doe k meni! Neka pije koji vjeruje u mene! Kao ato re e Pismo: 'Rijeke e ~ive vode potei iz njegove utrobe!' To re e o Duhu kojega su imali primiti oni ato vjeruju u njega. U kontekstu ovoga Isusova govora treba shvatiti i sam in Isusova kratenja na rijeci Jordanu od strane Ivana Krstitelja. Ivan pristaje obaviti Isusovo kratenje u Jordanu premda je svjestan da Isus nije grjeanik poput ostalih ljudi i da mu ne treba obraenje. Ivan u Isusu prepoznaje novo kratenje ognjem i Duhom Svetim (Mk 3,11). Isusov pak razgovor s Nikodemom objaanjava ato bi to trebalo zna iti. Isus takvo kratenje naziva  roenjem odozgor (Iv 3,2):  Zaista, zaista, ka~em ti: tko se ne rodi nanovo, odozgor, ne mo~e vidjeti kraljevstva Bo~jega!  Roditi se odozgor u Isusovu odgovoru Nikodemu zna i roditi se kao nov ovjek, a u tom roenju bitnu ulogu igra voda i Duh Sveti koji je neko lebdio nad vodama kao stvarala ka stvarnost:  Zaista, zaista, ka~em ti: ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne mo~e ui u kraljevstvo Bo~je. `to je od tijela roeno, tijelo je;i ato je od Duha roeno, duh je. Ne udi se ato ti rekoh: Treba da se rodite nanovo, odozgor. (Iv 3,5-8). Eden  Novi Jeruzalem Ve je re eno da su na po etku Knjige postanka u Edenu bile etiri rijeke koje su svojom ~ivotvornom i plodonosnom vodom natapale rajski vrt u kojem su stanovali prvi ljudi. Knjiga Otkrivenja na kraju Biblije daje sliku Novoga Jeruzalema. U njemu e Bog dati ~ednome vode ~ivota zabadava (Otk 21,6). Pri opisu Bo~jega prijestolja u tom Novom Jeruzalemu opet vidimo Rijeku ~ivota koja izvire ispod tog prijestolja:  I pokaza mi rijeku vode ~ivota, bistru kao prozirac: izvire iz prijestolja Bo~jeg i Jaganj eva. Posred gradskoga trga, s obje strane rijeke, stablo ~ivota ato rodi dvanaest puta, svakog mjeseca svoj rod. A liae stabla za zdravlje je narodima (Otk 22,1-2). Sve u svemu, u airokom spektru simboli nog zna enja vode u biblijskim tekstovima izlazi na vidjelo da je voda pogodan prirodni fenomen za slikoviti iskaz onoga viaega duhovnoga, kona noga, vje noga. Voda isti i fizi ki i duhovno; voda daje ~ivot i ovaj sadaanji bioloaki, ali ona vodi i onomu vje nomu. Voda je simbol i Bo~je prisutnosti u Novom Jeruzalemu. eeeexfzffffjglg.jtkvkxk|kmm6n8nvnnnnnoo@oBorovoppppqqq*r8r:rBrHrNr\rhrlr~rrŷŷũŘŘӘŘũөө|ӊӊh7&CJOJQJ^JaJh"TCJOJQJ^JaJ hBhBCJOJQJ^JaJht|$CJOJQJ^JaJh8CJOJQJ^JaJhBCJOJQJ^JaJhz[CJOJQJ^JaJ hVGhVGCJOJQJ^JaJhVGCJOJQJ^JaJ06ehh h"hmvoswzzDzFz&F $`a$gd9C4 $`a$gd'$a$gd  $ & Fa$gd  $`a$gd; $`a$gdz[ $`a$gd8 $^a$gdVG $ & Fa$gdVG $`a$gdVGrrrrr*s,ssst(vvvwwwwzX{p{{{||"$&x|ӷӷ|n|`|h'CJOJQJ^JaJh8CJOJQJ^JaJhS yCJOJQJ^JaJ h8h8CJOJQJ^JaJh8CJOJQJ^JaJh CJOJQJ^JaJh;CJOJQJ^JaJht|$CJOJQJ^JaJhz[CJOJQJ^JaJ h"Th"TCJOJQJ^JaJh"TCJOJQJ^JaJ"*<>Xv,BFȆʆZ` fh,DFŷŷũũyykyk]h/&dCJOJQJ^JaJhdaCJOJQJ^JaJ hUyhUyCJOJQJ^JaJhUyCJOJQJ^JaJ hAhACJOJQJ^JaJhACJOJQJ^JaJh8CJOJQJ^JaJh(g[CJOJQJ^JaJhS yCJOJQJ^JaJh9C4CJOJQJ^JaJ hS yhS yCJOJQJ^JaJ$FDvx*<>Ɛ>Z,dȔӴŴŴŴŦŦyyyk]kh~5CJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJhtCJOJQJ^JaJh9C4CJOJQJ^JaJ h@hICJOJQJ^JaJhICJOJQJ^JaJ h@h@CJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJh/CJOJQJ^JaJ h/&dh/&dCJOJQJ^JaJh/&dCJOJQJ^JaJ!FZ̖ $`a$gdB $`a$gd8 $`a$gdS y $`a$gd/&d $`a$gd/ $`a$gdI $`a$gd@ $`a$gdt $ & Fa$gdI $`a$gd8Ȕ<n~ʖ̖,Ϳp_N= hBhS yCJOJQJ^JaJ hS yh(g[CJOJQJ^JaJ hAh/&dCJOJQJ^JaJ h/&dh/&dCJOJQJ^JaJ h@h@CJOJQJ^JaJ h@hICJOJQJ^JaJh)_CJOJQJ^JaJhtCJOJQJ^JaJhICJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJ&h5h56CJOJQJ]^JaJ h5h5CJOJQJ^JaJͼ hA~hfCJOJQJ^JaJ hG ?hG ?CJOJQJ^JaJ hG ?hVGCJOJQJ^JaJ hVGhVGCJOJQJ^JaJ hBhBCJOJQJ^JaJ $`a$gdf $`a$gdG ?21h:p. A!"#$% n 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~$OJPJQJ^J_H mHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH >A > Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa J`J A~ Bez proredaCJ_HaJmHsHtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] >4 \!&19EerFȔ$&'(*+,-MOPQST&6eF%)NRU8@0(  B S  ?O\   #,"--509!!"""""""# $$g%o%<(D(g*m*******?+E+++++++,,,",$,,,J,O,,,,,,,~----G.O.T/[/11W1c11193D3337788;;?<G<><>GH`a 5 6 x y DEPRJK UWUWegg h ]"^"J$K$%%%%;(<(j)k)++--....B1C1336677\:]:s:t:==}>>EPWg%%..32b2Q:t:<=G>>>(CGk69X,^,`o(. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.(CGk4>FKM"ic08iO TZd0?<< g  ? 6? L1 =-5n2+T7 i>WCV~,#t]&_?w/I<;!/#$t|$ %[%h%t%7&IB&f|&E'd*(>){).c/=2o2]39C4Gf5m67r7 7s8R:';To;X=G ??^@E@HgHXIxyI]K2_KhKMGLdL]MxP5MRST"TST WsWLXY!Z34Z(g[z[R9]^[$^j^l^)_k`8adab`2b;b{'c/&d+dSdfddf64fg=ghhx+hi BjwjDk8{m%vn}n"(pe qfq^ rsmt#vxCxS yUyBzzQzXg{j(|~A~n~8he{QMr|_?XZwOAKqM/"l[Fwb'SRx=7(YN5J7+ah|n~o0@2X v{8 b'.?8an;stw~`B4@],7YnPEUo<c"(0eA^w!GnH6OX||!O{2]:p[H~5@S4k>a>>@ >88 8 888888&80828\UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.{ @CalibriA BCambria Math"qFf2 41 41r0d\>\> 2QHX $PA~2!xxBozoBozo Oh+'0X    ,8@HPBozo Normal.dotmBozo50Microsoft Office Word@b@Ǐ@& 4՜.+,0 hp  Hewlett-Packard Company1\>  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrtuvwxyz}~Root Entry F~￦@1TableW&WordDocument 4SummaryInformation(kDocumentSummaryInformation8sMsoDataStorepǿݿ5RACPTK4==2pǿݿItem PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q