Naslov
Socio- prostorni pristup definiranju i istraživanju otpornosti i održivosti
(Socio-spatial approach to defining and researching resilience and sustainability)

Autori
Zlatar Gamberožić, Jelena ; Ursić, Sara ; Vukić, Jana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
VIII. NACIONALNI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLOŠKOG DRUŠTVA HRVATSKO DRUŠTVO I COVID-19 PANDEMIJA: KRIZA KAO PRILIKA? / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 62-62

ISBN
978-953-8070-19-8

Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
otpornost, održivost, zajednica, socio-prostorni pristup, urbano, ruralno, integrativni pristup
(resilience, sustainability, community, socio-spatial approach, urban, rural, integrative approach)

Sažetak
Održivost i otpornost kao koncepti otvoreni su za višestruku, ponekad kontradiktornu interpretaciju, koja često društvenim znanostima nameće istraživački okvir tehničkih ili prirodnih znanosti. Supstancijalna bliskost koncepata i spomenuta otvorenost zahtijevaju pojačan napor kako bi se različiti pristupi njihovom istraživanju sagledali, usporedili i međusobno povezali u koherentnu cjelinu znanstvenih spoznaja. Najvažnija razlika koju bismo mogli odrediti jest ta da koncept otpornosti stavlja veći naglasak na uznemirujuće događaje, prilagodbu i oporavak. Održivost se usredotočuje na ‘temeljne uzroke’ (budućih) poremećaja naglašavajući ublažavanje klime i ideju socijalne sigurnosti. Koncept održivosti se etablirao kao dio društvenih znanosti i danas je ekološka dimenzija samo jedan od četiri stupa održivosti te čini temelj onog što danas nazivamo održivim razvojem. I pojam otpornosti koji je pozicioniran u širi kontekst socio-ekološkog sistema zbog čega je koncept otpornosti smješten u globalni diskurs. Međutim, treba imati na umu da kada govorimo o otpornosti socio-ekološkog sistema ne govorimo samo o apstraktnom sistemu na koji utječu nepredvidive i neočekivane ekološke nedaće, već govorimo i o dugoročnim izazovima koje se događaju iznutra, odnosno proizlaze iz same zajednice koju pak moramo razumijevati u globalnom, ali i nacionalnom, regionalnom i lokalnom kontekstu. Uzimajući u obzir navedeno, u diskurs otpornosti neminovno je uključiti društvenu, kulturnu i prostornu otpornost kao stupove koji zajedno omogućavaju održivost otpornosti. Primarna svrha analize i evaluacije navedenih koncepata u ovome izlaganju jest pokušaj postavljanje integrativnog teorijskog okvira za istraživanje urbanih i ruralnih prostora i lokalnih zajednica iz sociološke perspektive. Razumijevanje socijalne i kulturne otpornosti usko je vezano uz koncept zajednice kao aktera u tom dinamičnom procesu. U kontekstu socijalne otpornosti kao alata za unapređenje (ruralnog i urbanog) prostora koncept zajednice gotovo je od presudne važnosti za razumijevanje suvremenih socio-prostornih odnosa. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP-2019-04- 5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA