Pregled bibliografske jedinice broj: 1128655
Odstupanja od načela jedinstva nasljeđivanja u Uredbi EU o nasljeđivanju
Odstupanja od načela jedinstva nasljeđivanja u Uredbi EU o nasljeđivanju // Pravni vjesnik / Tucak, Ivana (ur.).
Osijek: Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019. str. 49-66 doi:http://.org/10.25234/pv/8189 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1128655 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odstupanja od načela jedinstva nasljeđivanja u Uredbi EU o nasljeđivanju
(Deviations from the principle of the unity of succession in the EU Regulation on succession)
Autori
Knol Radoja, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pravni vjesnik
/ Tucak, Ivana - Osijek : Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2019, 49-66
Skup
International Scientific Conference: Accomplishments, aspects and perspectives– inheritance law in the EU - 15th anniversary of Inheritance Act of the Republic of Croatia, 2003 – 2018.
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 26.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
načelo jedinstva nasljeđivanja ; Uredba o nasljeđivanju ; nadležnost ; mjerodavno pravo ; treće države
(principle of unity of succession ; EU Regulation on succession ; jurisdiction ; applicable law ; third state)
Sažetak
Nasljeđivanje bi trebalo biti uređeno predvidljivim pravom koje je s njime blisko povezano. Radi izbjegavanja fragmentacije nasljeđivanja i pravne sigurnosti, to bi pravo trebalo uređivati cjelokupno nasljeđivanje, odnosno, cijelu ostavinu, bez obzira na to je li ta imovina pokretna ili nepokretna i je li smještena u nekoj državi članici Europske unije ili u državi koja nije njezina članica, odnosno trećoj državi. Uredba (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju u većini slučajeva slijedi navedenu ideju načela jedinstva nasljeđivanja, međutim, od nje odstupa prije svega kada su u postupak nasljeđivanja uključene treće države. Naime, u slučajevima povezanim s trećim državama, uspostavljanje podudarnosti između nadležnosti i mjerodavnog prava pokazalo se nemogućim, budući da raspodjela nadležnosti među sudovima država članica sukladno toj Uredbi ne uzima u obzir mogućnost da u takvim slučajevima imaju potpunu nadležnost sudovi trećih država s kojim nasljeđivanje ostvaruje značajnu povezanost. U tim slučajevima stoga može doći do fragmentacije nasljeđivanja podjelom nadležnosti na sudove države članice i sudove trećih država, a što sa sobom nosi opasnost paralelnih postupaka s moguće različitim ishodima. Cilj rada je analizirati u kojim sve slučajevima na temelju Uredbe o nasljeđivanju dolazi do fragmentacije nasljeđivanja i jesu li takva odstupanja opravdana te predložiti moguća rješenja. Zaključno se stoga predlažu izmjene koje bi omogućile strankama da se sporazume da su sudovi trećih država odabranog prava i nadležni za rješavanje pitanja nasljeđivanja, pod uvjetom da su ti sudovi tada nadležni za odlučivanje o nasljeđivanju u cjelini. Osim toga, uvođenje u Uredbu o nasljeđivanju posebnih pravila o priznavanju i izvršenju odluka o nasljeđivanju donesenih od sudova trećih država osiguralo bi veću razinu ujednačenosti u tretiranju trećih država u odnosu na države članice Europske unije i time osiguralo i veći stupanj uvažavanja jedinstvenog pristupa nasljeđivanju kao jednog od njegovih temeljnih načela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- HeinOnline