Pregled bibliografske jedinice broj: 1128604
Virtualna ljudska anatomija: od teorije do prakse
Virtualna ljudska anatomija: od teorije do prakse // 5. konferencija zdravstvenih profesija: Global nursing and healthcare 2, Opatija 2020. / Lučanin, Damir (ur.).
Zagreb: Zdravstveno veleučilište Zagreb, 2020. str. 47-47 (poster, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 1128604 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Virtualna ljudska anatomija: od teorije do prakse
(Virtual human anatomy: from theory to practice)
Autori
Bušac, Lea ; Budimir-Marinić, Tea ; Kečkeš, Karlo ; Matejčić, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
5. konferencija zdravstvenih profesija: Global nursing and healthcare 2, Opatija 2020.
/ Lučanin, Damir - Zagreb : Zdravstveno veleučilište Zagreb, 2020, 47-47
ISBN
978-953-6239-68-9
Skup
19. konferencija medicinskih sestara i tehničara ; 5. konferencija zdravstvenih profesija
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.09.2020. - 11.09.2020
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
virtualna stvarnost ; anatomija ; obrazovanje ; digitalizacija
(virtual reality ; anatomy ; education ; digitization)
Sažetak
Brzi napredak tehnologije neosporivo utječe i na razvoj svih medicinskih struka. Anatomija, predmet koji je oduvijek bio baza za uspjeh bilo kojeg medicinskog djelatnika doživljava privikavanje na suvremenu tehnologiju. Virtualna stvarnost koja se počela razvijati krajem 80-tih godina prošlog stoljeća danas može uvelike olakšati učenje složenih anatomskih struktura kod suradnih medicinskih struka, koje za razliku od studenata medicine anatomiju ne mogu izučavati na stvarnim preparatima. Cilj rada je ukazati na primjenu virtualne ljudske anatomije od samog učenja i podučavanja anatomije do primjene u svakodnevnoj praksi s pacijentima. 3D virtualna anatomija u obliku aplikacija već se uvelike primjenjuje u učenju anatomije na svjetskim sveučilištima, također primjenjuje se i na Vukovarskom veleučilištu u Hrvatskoj. Sam sustav sastoji se od već ranije spomenute aplikacije i naočala koje student stavlja na glavu poput kacige. Pokretanjem aplikacije dobiva nebrojene mogućnosti za prikaz svih koštanih, mišićnih, živčanih i krvožilnih struktura. Za razliku od obične 3D aplikacije na tabletu ili mobitelu ovdje student može kružiti oko kostura pritom navigirajući određenim anatomskim strukturama, ali i vidjeti funkcioniranje svih sustava prilikom recimo trčanja ili nekih drugih aktivnost. Prednost ove tehnologije je što potiče dinamičan tijek učenja, a ishode učenja pretvara u smislene cjeline za studenta. Tako student može bolje povezati naučeno gradivo i integrirati ga u svakodnevnu praksu. Osim studentima, ovakva bi tehnologija uvelike mogla pomoći i terapeutima da samim pacijentima razjasne njihove ozljede te jasnije ukažu na glavne ciljeve rehabilitacijskog procesa. ZAKLJUČAK: Neosporno je kako će se tehnologija i dalje munjevito razvijati, no na svakome od nas je da savjesno primjeni naučeno gradivo. Primjena virtualne ljudske anatomije može nam biti odličan asistent i pomagač u tom procesu, ali nikako i mozak operacije koji može učiti umjesto nas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kineziologija
