Naslov
Davanje lažnog iskaza vs. pravo na zaborav: imaju li svjedoci pravo na zaborav i zabunu u kaznenim postupcima?
(A FALSE TESTIMONY VS. RIGHT TO FORGET: ARE WITNESSES ENTITLED TO FORGET AND MISTAKE IN CRIMINAL PROCEEDINGS?)

Autori
Sokanović, Lucija

Izvornik
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (0584-9063) 139 (2021), 1; 211-231

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ažni iskaz, svjedok, kazneni postupak, sport, odbačaj optužnice
(false testimony, witness, criminal proceedings, sports, dismissal of indictment)

Sažetak
Intrigantna pravna problematika potaknuta odlukama nadležnih sudova iz 2018. godine angažirala je znanstvenu znatiželju analizi kaznenog djela davanja lažnog iskaza. Pri tome je cilj rada bio razjasniti tko i kada može počiniti ovo djelo, može li se ono počiniti šutnjom, kada je djelo dovršeno, kako dokazati laž, kako zastarni rokovi djeluju na učinkovito procesuiranje ovoga djela. Analiza bića i progona kaznenog djela davanja lažnog iskaza ukazuje na važnost integralnog pristupa realitetu kaznenog djela. Djelo mogu počiniti svjedok, vještak, prevoditelj, tumač i stranka u postupku osim okrivljenika. Djelo se može počiniti i šutnjom jer iskaz svjedoka mora biti okolnosan, vjerodostojan i istinit. Okrivljenik za razliku od svjedoka može i lagati u svome iskazu jer nije dužan iskazivati, pa nije dužan niti istinito iskazivati. Eventualnu laž iznimno je teško dokazati posebno kada se iskaz odnosi na sjećanje o nekom događaju. Davanje lažnog iskaza je formalno kazneno djelo koje je dovršeno u trenutku kada je iskaz dan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA