Naslov
JEZIČNOST I KULTURALNOST (JEZIČNOSTI I KULTURALNOSTI)
(“Lingualism” and culturality)

Autori
Ćužić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Intekult 2019. Thematic proceedings: Selected Papers from the Fifth International Conference "Interculturalism in Education" / Ilić, Silvia ; Ćužić, Tomislav ; Csongor, Kasza - Novi Sad : Pedagoški zavod Vojvodine, 2020, 22-56

ISBN
978-86-80707-74-7

Skup
5th International Conference Interculturalism in Education

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 12.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kultura, jezičnost, kulturalnost, inojezičnost, leksik, identitet, hrvatski jezik i književnost
(culture, lingualism, culturality, lexicon, identity, Croatian language and literature)

Sažetak
Kao manifestacija, ali i sastavni segment kulture pojedine zajednice (etnije u najširemu smislu) jezik akumulira mnogolikost ostalih brojnih sastavnica kulture, odražavajući svu složenost, pa i nesvodivost (ili nesagledivost) toga pojma. Uopćeno teorijski motreno, kultura – „sastavljena“ od materijalnih očiglednosti, bihevioralnih obrazaca, usustavljenih spoznaja i idejno-konceptualnih vizura različitih društvenih, lokalizacijskih i estetskih razina, od kojih neke mogu imati institucionalni okvir – kompleksna je statično-dinamična kategorija istodobno zasebnih i povezanih entiteta i identiteta. Takav poprilično zgusnut diskurs o kulturi emanira njezinu nikad do kraja iskazivu pluralnost i višedimenzionalnost, o čemu svjedoče i mnogobrojni teorijski pokušaji da se ona definira. Iz perspektive kulturolingvistike (to pojam/termin koji se u radu promiče), o isprepletenim relacijama ili koleracijama između kulture i jezika govorimo posežući za nazivima kulturalnost i jezičnost koji se ovdje u neku ruku poimaju nadređenim polazišnim pojmovima, otvarajući mjesto podređenima – naime kulturalnost zbog multiperspektivnosti svojega objekta pojmovno, ali i lingvistički, imanentno uključuje sljedeće pojmove odnosno nazive: jednokulturalnost (monokulturalnost), unutarkulturalnost, inokulturalnost, višekulturalnost (multikulturalnost), međukulturalnost, transkulturalnost ; jezičnost je pak u izlaganju poimana kao kompleks odnosa upravljenih na jezik otvarajući, u funkciji „zajedničkoga nazivnika“, mjesto pojmovlju/nazivlju: jednojezičnost/monojezičnost, unutarjezičnost, inojezičnost, višejezičnost, međujezičnost itd. U svjetlu takva dvovrsna pojmovlja cilj je rada razmatranje nekih relevantnih aspekata razvoja hrvatskoga jezika i književnosti u širemu europskome kontekstu, s time da će u jezičnome pogledu veća pozornost biti posvećena sagledavanju leksičkih slojeva inojezičnoga podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA